Kina kaže da će ubaciti 54 milijarde dolara u banke i osiguravatelje — ali njihove dionice su i dalje pale

Kinesko ministarstvo financija predvodi dokapitalizaciju državnih banaka i osiguravajućih društava u iznosu od 54 milijarde dolara — manje nego što su tržišta očekivala — dok Peking nastoji potaknuti gospodarski rast uz umjerene mjere poticanja.

Tri državne banke i pet osiguravatelja dobit će ukupno 360 milijardi juana (53,6 milijardi dolara) od državnih institucija, na čelu s Ministarstvom financija i kineskim duhanskim gigantom. To je ujedno i prvi put da Peking proširuje dokapitalizaciju i na osiguravatelje, što svjedoči o tome da se napetosti u kineskom financijskom sustavu šire. Gary Ng, viši ekonomist u Natixisu, napominje da bi financijske institucije s jačim kapitalnim jastucima mogle biti pozvane i na veće angažiranje na tržištima kapitala — uključujući kupnju obveznica i dionica.

Prema ocjeni Citibanke, dokapitalizacija je bila skromnijeg opsega nego što su tržišta očekivala za te financijske institucije. „Ovaj smanjeni paket odražava zdravije kapitalne pozicije kineskih osiguravatelja i upućuje na to da nema osobite žurbe za agresivnim punjanjem kapitala.”

Dionice banaka i osiguravatelja uvrštenih na hongkonšku burzu u ponedjeljak su pale, zaostajući za širim tržištem. Indeks Hang Seng izgubio je manje od 1%, dok su Agricultural Bank of China i Industrial and Commercial Bank of China pale za 2,7%, odnosno 2,3%. China Taiping Insurance izgubio je gotovo 4%, a People’s Insurance Company of China i China Life Insurance pali su više od 2%.

Ove mjere nadovezuju se na dokapitalizaciju od 500 milijardi juana u četiri velike državne banke provedenu prošle godine, kao i na obvezu iz ožujka da se ove godine izdaju posebne državne obveznice u iznosu od 300 milijardi juana radi jačanja kapitala velikih državnih zajmodavaca. Kineski bankarski sektor već godinama prolazi kroz stezanje kamatnih marži jer Peking pritišće banke da kreditiranje drže jeftinim za prezadužene dužnike. Neto kamatne marže — razlika između prihoda od kredita i troškova depozita — ove su godine pale na rekordno niske razine.

Peking priprema banke za financiranje sljedećeg strateškog investicijskog ciklusa, „posebno za goleme kapitalne potrebe umjetne inteligencije i naprednih tehnologija”, rekao je Han Shen Lin, direktor za Kinu u The Asia Group. „Kina u biti koristi državni kapital kako bi ojačala amortizere bankarskog sustava.”

Agricultural Bank i ICBC, dvije od najvećih državnih banaka u zemlji, planiraju prikupiti do 160 milijardi, odnosno 100 milijardi juana privatnim plasmanom A-dionica skupini institucija, uključujući Ministarstvo financija te China National Tobacco Corp i njezine podružnice. Prihodi će biti u cijelosti namijenjeni jačanju kapitala, navodi se u njihovim priopćenjima objavljenim u nedjelju.

Export-Import Bank of China dobit će izravnu injekciju od 30 milijardi juana iz Ministarstva financija, s ciljem jačanja njezine sposobnosti „osiguravanja sredstava realnom gospodarstvu i apsorpcije potencijalnih rizika”.

China Life, najveći kineski životni osiguravatelj, primit će 35 milijardi juana, a China Taiping Insurance 7 milijardi juana. People’s Insurance planira prikupiti do 15 milijardi juana privatnim plasmanom A-dionica Ministarstvu financija. Ministarstvo će također uplatiti 10 milijardi juana u China Export and Credit Insurance Corp, državnog osiguravatelja izvoznih kredita poznatog kao Sinosure, dok će China Reinsurance Group prikupiti 3 milijarde juana.

Pad tržišnih kamatnih stopa bankama je ograničio mogućnost obnavljanja kapitala iz zadržane dobiti, zbog čega su vanjske injekcije postale ključne, istaknuo je Bruce Pang, član Foruma glavnih ekonomista u Kini. Dodao je da će državni poticaj ojačati kreditnu moć velikih državnih banaka, omogućujući „kvalitetniju” financijsku potporu gospodarstvu i prioritetnim sektorima.

Dokapitalizacija bankama daje i prostor za ubrzano rješavanje i otpis loših kredita, čime se ublažava „potencijalni pritisak na kvalitetu imovine u budućnosti”, ocijenila je analitičarka Citibanke July Zhang.

„Kapitalni pritisak na velike kineske banke mogao bi početi popuštati”, rekla je Zhang, budući da kreatori politike daju prednost kvalitetnom rastu i smanjuju pritisak na banke da jure brzi rast kreditiranja, dok kreditna potražnja ostaje slaba.

Kineski osiguravatelji suočavaju se s pogoršanjem omjera solventnosti jer dugotrajno niske kamatne stope sužavaju profitabilnost. Omjer solventnosti osiguravajućeg sektora pao je na 180,6% na kraju drugog tromjesečja, s 204,5% prethodne godine, premda je još uvijek iznad regulatornog minimuma od 100%.

Dokapitalizacije će vjerojatno imati „samo vrlo ograničen kratkoročni učinak na gospodarstvo”, smatra Larry Hu, glavni ekonomist za Kinu u Macquarieu, jer pravi kočničar bankarskog kreditiranja nije nedostatak kapitala, nego slaba potražnja za kreditima.

Rast druge najveće svjetske ekonomije dodatno je usporio ulaskom u treće tromjesečje ove godine. Peking je promijenio ton i počeo otvoreno priznavati „teškoće i izazove” s kojima se gospodarstvo suočava — što je znatan zaokret u odnosu na raniji diskurs u kojemu se rast opisivao kao „bolji od očekivanog”, napominje Hu.

Fiskalna podrška je u međuvremenu pojačana — ubrzano se izdaju državne obveznice i potiče ulaganje u infrastrukturne projekte, kaže Hu. Ipak, on ne očekuje veliki stimulus. „Očekujemo da će kreatori politike učiniti tek toliko koliko je potrebno za ispunjenje ovogodišnjeg cilja rasta”, rekao je. „Postupni poticaji trebali bi biti dovoljni.”