Zuckerbergov kreativni plan za plaćanje predloženog kalifornijskog poreza na milijardere bez gubitka kontrole nad Metom

Na srijedinom pozivu za investitore, Meta je objavila da je njezin upravni odbor odobrio novu klasu dionica bez prava glasa, nazvanu dionicama klase C. Vlasnici tih dionica imaju udio u vlasništvu tvrtke, ali ne mogu glasovati o poslovnim odlukama. Nova klasa stupa na snagu u siječnju. Meta navodi da će te dionice koristiti za prikupljanje kapitala, nagrađivanje zaposlenika i akvizicije — uključujući skupo ulaganje u umjetnu inteligenciju — uz zadržavanje postojeće glasačke strukture koja pogoduje osnivaču i izvršnom direktoru Marku Zuckerbergu, koji kontrolira oko 60% glasova.

No, New York Times sada izvještava da iza nove klase dionica stoji i drugi razlog: pomoći Zuckerbergu da plati kalifornijski predloženi „porez na milijardere”, ako ga birači izglasaju. Budući da nove dionice ne nose pravo glasa, on bi mogao prodati dio njih kako bi pokrio poreznu obvezu, a da pritom ne izgubi glasačku kontrolu.

Prijedlog 40, koji su sastavili profesori poreznog prava s Berkeleya, a sponzorira ga najveći kalifornijski sindikat u zdravstvu (SEIU United Healthcare Workers West), predviđa jednokratni porez od 5% na neto vrijednost imovine nekoliko stotina kalifornijskih milijardera koji pretežno žive u toj saveznoj državi. Zagovornici mjere tvrde da bi u pet godina mogla donijeti čak 100 milijardi dolara, od čega bi se najveći dio utrošio na zdravstvene potrebe, a ostatak na prehrambenu pomoć i obrazovanje.

Times također piše da je Zuckerberg vršio pritisak na Metin upravni odbor kako bi osmislio plan koji bi ga zaštitio od tog poreza. Prema navodima lista, u rujnu je rekao članovima odbora da će, ako ne dođu do dogovora, staviti svoju nekretninu u Palo Altu na prodaju — što bi vjerojatno izazvalo medijsku oluju. Ubrzo nakon toga, plan s dionicama je i materijaliziran, piše novine.

Izvještaj Timesa djelomično se temelji na nedavnom podnesku SEC-u koji je Meta objavila, a u kojemu se dokumentiraju zabrinutosti vezane uz Prijedlog 40 i to kako su one utjecale na rasprave koje su dovele do stvaranja nove klase dionica.

Iz tog podneska proizlazi da je Zuckerberg o porezu na milijardere razgovarao s članovima odbora još od srpnja. Tema se ponavljala na dodatnim sastancima i u komunikaciji tijekom tog mjeseca i kolovoza.

Podnešak također opisuje kako bi plan funkcionirao. Meta uvodi novu klasu dionica bez prava glasa — klasu C — i svakom dioničaru dodijelit će jednu takvu dionicu za svaku dionicu klase A ili klase B koju posjeduje. Tvrtka to naziva jednokratnom dioničkom dividendom i navodi da bi trebalo rezultirati podjelom dionica u omjeru dva prema jedan. Dividenda „neće promijeniti glasačku moć nijednog dioničara”, ističe Meta.

Tu na scenu stupa Prijedlog 40. Iz podneska proizlazi da će dividenda „omogućiti gospodinu Zuckerbergu da odmah proda ili prenese do 20% dionica klase C koje primi u sklopu dividende, što predstavlja 10% njegova ukupnog ekonomskog udjela u tvrtki, iz bilo kojeg razloga, uključujući plaćanje potencijalne porezne obveze prema kalifornijskom Prijedlogu 40, ako bude donesen kao zakon, bez utjecaja na njegovu većinsku glasačku kontrolu.” Budući da je dividenda u omjeru jedan prema jedan, polovica njegovih dionica nakon dividende bit će klase C, pa gornja granica od 20% odgovara 10% njegova ukupnog ekonomskog udjela.

Na upit TechCruncha za komentar, Meta nas je uputila na citat iz nedavnog priopćenja uz financijske rezultate, u kojemu se naglašava da je jedan od motiva za stvaranje novih dionica zadržati Zuckerberga na čelu tvrtke: „Posebni odbor potvrdio je svoje uvjerenje da je važno da gospodin Zuckerberg nastavi voditi tvrtku iz Kalifornije, između ostalog i zato što je ključno da gospodin Zuckerberg ostane u bliskoj koordinaciji s menadžmentom tvrtke i u neposrednoj blizini Meta Superintelligence Labsa.”

Procjenjuje se da bi Zuckerberg u sklopu tog poreza morao platiti čak 11 milijardi dolara.

Prijedlog 40 izazvao je snažan otpor mnogih istaknutih poslovnih ljudi iz Silicijske doline. Suosnivač Googlea Sergey Brin agresivno lobira protiv mjere, trošeći pravo bogatstvo u nastojanju da je porazi. Drugi poslovni čelnici i kritičari prijedloga napali su ga na internetu, pri čemu mnogi tvrde da bi takav porez bio ekonomsko samoubojstvo za Kaliforniju i potaknuo bijeg kapitala iz države. No, kako Metina nova politika naizgled pokazuje, megakorporacije te države i njihovi čelnici imaju kreativnih načina da se nose s porezom, ako do njega dođe.

„Izgleda da će milijarderi ostati i pronaći način kako platiti porez”, napisao je na X-u demokratski zastupnik u Kongresu Ro Khanna, glasni zagovornik poreza, nakon što se vijest o Metinoj strategiji proširila internetom. „Ako izglasamo Prijedlog 40, siromašna djeca u Kaliforniji moći će imati zdravstvenu zaštitu”, dodao je.