‘Strašno je’: Kako carine, rastući troškovi goriva i više kamatne stope stišću američke tvrtke

Manje letova, skuplje karte. Dodatne naknade u prijevozu robe. Proizvođači koji gomilaju zalihe. Pa čak i stečajevi.

Američka poduzeća, velika i mala, suočena su s trostrukim udarcem: carinama koje je uvela trgovinska politika predsjednika Donalda Trumpa, rastućim cijenama goriva zbog rata s Iranom i, sada, porastom kamatnih stopa. Sve to zajedno prisiljava menadžere na teške odluke.

Allen Eden, vlasnik tvrtke Original Saw Co. iz Britta u Iowi, koja zapošljava 25 radnika i proizvodi industrijske pile za drvo i metal, gomila dodatne zalihe kako bi se zaštitio od sve viših cijena aluminija, čelika i ključnih dijelova.

Jedan primjer: cijena „malog nosača” za motore pila više se nego udvostručila ovog ljeta – skočila je s 42 na 87 dolara, kaže Eden.

„Strašno je”, rekao je 56-godišnji Eden za CNBC. „Pokušavam imati što više materijala pri ruci jer ne znam hoću li ga uopće moći nabaviti kasnije.”

Poduzeća iz sektora proizvodnje, prijevoza i maloprodaje uhvaćena su u trostruku klopku: carine poskupljuju sirovine i gotovu robu, više cijene goriva povećavaju troškove proizvodnje i transporta, a rast kamatnih stopa otežava financiranje zaliha i opreme neophodnih za poslovanje.

Iako gotovo nijedan sektor nije potpuno zaštićen od tih pritisaka, srednje veliki proizvođači nalaze se u posebno teškom položaju. Rast cijena čelika i goriva tjera ih da dio troškova prebace na kupce višim cijenama, čime dodatno hrane inflaciju koja već godinama ne jenjava.

Kako bi obuzdao inflaciju, američka Federalna rezerva prvi put u tri godine podigla je kamatne stope i najavila mogućnost još jednog povećanja do kraja godine. To poduzećima otežava financiranje zaliha i zaduživanje za rast, i to u trenutku kad visoki troškovi inputa i rekordne cijene dizela – koji je ključan za kamionski prijevoz – već ionako stežu marže.

Povećanje cijena Edenovih pila – koje prodaje i velikim lancima poput Home Depota i izravno malim i srednjim proizvođačima – čini se neizbježnim, kaže vlasnik tvrtke.

Teret nije ravnomjerno raspoređen. Manja poduzeća uglavnom se oslanjaju na kratkoročne kredite, što znači da povećanja kamatnih stopa Feda brže i izravnije pogađaju njihove troškove, naveo je Dubravko Lakos-Bujas, šef globalne strategije JPMorgan Chasea, u analizi od 14. rujna.

No bez obzira na veličinu, kapitalno intenzivni sektori – poput proizvodnje i dobavljača opreme, logistike uključujući kamionski prijevoz te komercijalnih nekretnina – posebno su osjetljivi na okruženje rastućih kamatnih stopa, ističe Lakos-Bujas.

„Kombinacija viših kamatnih stopa i viših cijena goriva znači da su sektori koji su izloženi objema varijablama prvi na udaru”, rekao je Gregory Daco, glavni ekonomist EY-Parthenona, globalnog savjetodavnog odjela Ernst & Younga.

„Svaka vrsta proizvodnje bit će nerazmjerno pogođena višim cijenama goriva”, dodao je.

Rast cijena goriva i sirovina opteretio je i same proizvođače materijala i maloprodajne lance koji od njih kupuju.

Mark Costa, izvršni direktor industrijskog giganta Eastman Chemicala, izjavio je u svibnju da su kamatne stope i inflacija zajedno gurnule njegovu industriju u kut. Eastman proizvodi plastiku, aditive i druge materijale koji se koriste u svemu – od medicinskih uređaja i hrane za životinje do vjetrobranskih stakala.

„Svi su bili pritisnuti uza zid i nisu imali prostora za apsorpciju tih povećanja”, rekao je Costa. „Svi iznimno brzo podižu cijene, brže nego što sam ikad vidio u 20 godina.”

Na strani maloprodaje, neočekivani pritisak zbog troškova energije i sirovina „u potpunosti će poništiti” korist od 730 milijuna dolara povrata carina, izjavio je prošlog mjeseca financijski direktor Home Depota Richard McPhail.

„Toliko je nesigurnosti trenutno. … Inflacija, kamatne stope, cijene goriva”, rekao je McPhail prošlog tjedna na jednoj konferenciji.

Među najteže pogođenima su domaći dobavljači u automobilskoj industriji.

Lucerne International, privatna tvrtka za proizvodnju auto dijelova sa sjedištem u predgrađu Detroita, prošle je godine obustavila proizvodnju u SAD-u i odustala od planova za izgradnju pogona za kovanje aluminija vrijednog 50 milijuna dolara u Michiganu.

„Trumpove carine 2.0 ozbiljno su razorile naše globalne opskrbne lance i znatno povećale troškove”, rekla je izvršna direktorica Lucernea Mary Buchzeiger, navodeći više cijene sirovina, uključujući aluminij, kao i gotovih dijelova.

Buchzeiger, čija tvrtka još uvijek proizvodi u inozemstvu, kaže da je američke operacije preusmjerila na skladištenje, distribuciju i rješenja za ublažavanje učinaka carina za druge tvrtke, što donosi „znatno bolje marže”.

„Nema sumnje da dobavljači osjećaju pritisak na marže”, rekao je Paul McCarthy, izvršni direktor strukovnog udruženja dobavljača u automobilskoj industriji MEMA. „Dio toga pokušavamo apsorbirati… a dio se neizbježno mora prevaliti na kupce.”

Rast, mjeren zaradom prije kamata i poreza za 100 najvećih dobavljača u automobilskoj industriji, pao je prošle godine na 4,2%, s više od 6% koliko je iznosio 2021., prema podacima savjetodavne tvrtke Berylls by AlixPartners. Među deset najvećih proizvođača automobila taj je pokazatelj 5,2%, u odnosu na gotovo 8% iz 2022.

Nisu sve automobilske tvrtke uspjele podnijeti dodatne troškove. Španjolski proizvođač auto dijelova Grupo Antolin, koji isporučuje komponente proizvođačima poput Forda, GM-a, Volkswagena i Stellantisa, u srpnju je u SAD-u podnio zahtjev za zaštitu od stečaja prema poglavlju 15. Tvrtka je kao razloge restrukturiranja navela carine, više troškove sirovina i energije te poremećaje u opskrbnim lancima.

U boljem su položaju korporativni divovi – tehnološke i financijske kompanije koje dominiraju S&P 500 indeksom. Te tvrtke obično raspolažu većim gotovinskim rezervama i zadužuju se dugoročno, što ih donekle štiti od udara viših kamatnih stopa.

Većina većih kompanija može dobro poslovati sve dok troškovi zaduživanja ne porastu znatno više. Prema JPMorganovom Lakosu-Bujas, koji se poziva na 80 godina podataka, pravi bi udar nastao kad bi prinos na desetogodišnje američke državne obveznice dostigao 6%, u odnosu na sadašnjih oko 5%.

Troškovi zaduživanja očekuju se na povišenim razinama dulje vrijeme. Uporna inflacija, koja je prisilila Warsha da podigne referentnu stopu Feda unatoč Trumpovim željama, zajedno s masovnim zaduživanjem američke vlade, i dalje vrši pritisak na rast kamatnih stopa.

Poduzeća diljem Amerike nose se s tim šokovima na različite načine. Ključno pitanje koje ih dijeli jest: tko ima moć određivanja cijena?

Neke su industrije otkrile da lako mogu prevaliti više troškove na potrošače, dok su druge uhvaćene u začarani krug: ako previše podignu cijene, riskiraju da unište potražnju.

Čelnici zrakoplovnih kompanija prošlog su tjedna s ponosom govorili o višim cijenama karata jer putnici i dalje rezerviraju letove, posebno u inozemstvo, što im omogućuje da povećane troškove goriva prebace na putnike. Zrakoplovne kompanije usporile su planove rasta i ukinule manje profitabilne letove, i to nakon što je ove godine propao Spirit Airlines.

Manje letova može značiti skuplje karte – u kolovozu su cijene bile više za više od 23% u odnosu na isti period prošle godine, prema najnovijim podacima o inflaciji. No čak i snažna potražnja ima svoje granice.

„Potrošači su bili nevjerojatno, nevjerojatno otporni”, rekao je u srijedu financijski direktor Uniteda Mike Leskinen na konferenciji Morgan Stanleya u Laguna Beachu u Kaliforniji.

„Ali postoje neke rubne rute koje nemaju smisla u okruženju skupog goriva. Pa smo ih ukinuli”, rekao je Leskinen. „Možete očekivati da ćemo nastaviti… ponašati se na taj način.”

Veći dio korporativne Amerike ostaje otporan unatoč višim troškovima goriva i financiranja. Profitne marže velikih kompanija kreću se blizu povijesnih maksimuma, potaknute snažnim rastom produktivnosti, kontroliranim troškovima rada i masovnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju koja potiče rast.

No rizik Warshove politike leži u tome što više kamatne stope ne rješavaju temeljne uzroke inflacije: rat s Iranom, Trumpove carine i boom umjetne inteligencije, koji je podigao cijene svega potrebnog za izgradnju i rad podatkovnih centara – od električne energije do memorijskih čipova, bakra i zemljišta.

Podizanje kamatnih stopa kako bi se usporilo američko gospodarstvo moglo bi ga previše ohladiti ili srušiti dioničke tečajeve, upozorio je Daco iz EY-Parthenona.

„Gospodarstvo je otporno, ali izloženo sve većim žarištima rizika”, rekao je. „Šok bi se mogao materijalizirati brže nego što svi mislimo.”