Kako se američki-iranski rat ponovno rasplamsava, ovi dijelovi burze i gospodarstva mogli bi biti pogođeni

Intenziviranje sukoba između SAD-a i Irana proteklog vikenda natjeralo je Wall Street da preispita svoja očekivanja o ekonomskim posljedicama rata.

SAD je u ponedjeljak dovršio desetu uzastopnu noć napada na Iran, nakon što su jemenski Huti proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije. Sve se to događa nakon što je u nedavnim borbama poginuo treći američki vojnik, što bi moglo nagovijestiti da rat ulazi u dugotrajniju i smrtonosniju fazu. Predsjednik Donald Trump zaprijetio je odmazdom, napisavši na Truth Socialu da “će platiti”.

Ulagači zasad uglavnom ignoriraju novo pogoršanje napetosti — S&P 500 je u ponedjeljak, nakon gubitničkog tjedna, pao tek neznatno i još uvijek se nalazi samo 2% ispod rekordne razine postavljene u lipnju. Ipak, ekonomisti upozoravaju da bi novi rast cijena energenata mogao opteretiti potrošače i cjelokupno gospodarstvo.

‘Sve ovisi o trajanju’

Što se tiče burze, rat na Bliskom istoku do sada nije ostavio vidljiv trag. S&P 500 se od zatvarajućeg minimuma od 6.343,72 boda krajem ožujka oporavio do rekordnih razina, ponajviše zahvaljujući uvjerenju da ni SAD ni Iran ne žele povratak otvorenom ratu — ishodu koji bi bio štetan za obje strane, jer bi globalna recesija pogodila i jedne i druge.

Ulagači su umjesto toga okrenuli pogled prema fundamentima, budući da su korporativni rezultati ubrzali rast otkako je počela sezona izvještaja za drugo tromjesečje. Optimizmu je pridonijela i inflacija niža od očekivane objavljena prošlog tjedna.

No rast cijena nafte i prinosa na obveznice teško je dugoročno ignorirati. Cijena Brent sirove nafte nakratko je u ponedjeljak prešla 90 dolara po barelu, a u utorak se zadržala tik ispod te razine. Prinos na američke desetogodišnje državne obveznice u ponedjeljak je porastao iznad 4,6% — ključne razine koju pažljivo prate tržišni igrači, a u utorak je ostao blizu tog praga.

Ako cijene nafte i prinosi na desetogodišnje obveznice nastave rasti — ili se dulje zadrže na visokim razinama nego što ulagači očekuju — Wall Street će morati početi ugrađivati u cijene promjene inflacijskih očekivanja i monetarne politike, što će se na kraju odraziti na poslovne rezultate kompanija.

„Sve ovisi o trajanju”, rekao je Art Hogan, glavni tržišni strateg u B. Riley Wealth. „Ako ostanemo iznad 85 ili 90 dolara do kraja godine, pretpostavljam da bi procjene zarade za ovu godinu morale biti snižene.”

Hogan je upozorio da bi S&P 500 u najgorem scenariju mogao ući u korekciju, ali je istaknuo da će indeksu djelomično pomoći tehnološki sektor — najveći u indeksu, koji je ujedno relativno zaštićen od visokih cijena energenata. Tehnologija ima udio od 38% u S&P 500, dok energetika čini svega 3%, prema podacima S&P Global.

Financijski sektor i zdravstvo dva su sektora koja bi mogla nastaviti rasti zahvaljujući dugoročnim strukturnim vjetrovima u leđa, neovisno o višim cijenama nafte. Energetski sektor i logističke tvrtke ovisne o gorivu vjerojatno će biti najveći gubitnici. Ryanair je primjerice u ponedjeljak objavio da su slabi rezultati u prvom tromjesečju posljedica odgođenih rezervacija zbog krize na Bliskom istoku.

Regija će biti pod budnim nadzorom zbog mogućih eskalacija koje bi mogle ugroziti plovidbu Hormuškim tjesnacem.

Marko Papic, makro i geopolitički strateg u BCA Research, prati hoće li konzervativna struja u Iranu ojačati te hoće li SAD povećati broj vojnika raspoređenih na Bliski istok.

Drugi pak ostaju optimistični i očekuju da će se geopolitička slika poboljšati u drugoj polovici godine. Mislav Matejka iz JPMorgana kaže da se drži strategije koju primjenjuje od druge polovice ožujka — iskorištava rast napetosti za kupnju dionica u padovima.

„I dalje smatramo da bi ulagači trebali koristiti padove uzrokovane geopolitičkim vijestima za povećanje izloženosti”, napisao je Matejka ranije ovog mjeseca. „Vjerujemo da je tržište sve vještije u vrednovanju geopolitičkog rizika kao prolazne pojave.”

‘Samo negativne strane’

Ekonomiste brine što bi mogući ponovni skok cijena goriva, kao posljedica intenziviranja sukoba, značio za američke potrošače i tvrtke koje im prodaju robu i usluge.

„Za američko i globalno gospodarstvo tu nema ničeg pozitivnog”, rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa. „Naravno, mnogo ovisi o tome kako će se sve odvijati i što će to značiti za cijene nafte i ostalih sirovina. Ali sve su to negativne strane.”

Prosječno američko kućanstvo dosad je zbog rata izgubilo oko 1.100 dolara, uzimajući u obzir više troškove energije i povećane vojne rashode, procjenjuje Zandi. To je rezultiralo time da je realni raspoloživi dohodak u posljednjih nekoliko mjeseci bio negativan ili gotovo nulti na godišnjoj razini — što Zandi opisuje kao pojavu tipičnu za recesijska razdoblja.

Zandi napominje da su potrošači posezali za uštedinom kako bi održali potrošnju dok su cijene energenata rasle. No upozorava da to ne može trajati vječno jer se rezerve tope: stopa osobne štednje iznosila je 3% u svibnju, što je gotovo 2 postotna boda manje nego godinu ranije, prema podacima Ureda za ekonomsku analizu.

Cijene benzina su u ponedjeljak po prvi put u više od mjesec dana porasle na 4 dolara po galonu, prema podacima AAA.

Ekonomisti očekuju da će oporavak cijena nafte izvršiti pritisak na rast indeksa potrošačkih cijena. Dvanaestomjesečni CPI za svibanj dostigao je najvišu razinu u tri godine, da bi prošlog mjeseca malo popustio kako su se troškovi energije smirili.

Međutim, „temeljni” CPI, koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije, možda neće porasti u istoj mjeri — što bi Federalnim rezervama moglo dati razlog da ne podižu kamatne stope. Tržišta terminskih ugovora na federalne fondove procjenjuju vjerojatnost od više od 83% da će središnja banka zadržati kamate nepromijenjene na sljedećem sastanku, prema CME-ovom alatu FedWatch.

„Dobit ćemo nešto više inflacijske podatke zbog cijena benzina”, rekao je Luke Tilley, glavni ekonomist M&T Banke i Wilmington Trusta. No „ključno pitanje za Fed, kako su svi oni javno rekli, jest: hoće li se to preliti na temeljnu inflaciju?”

Tvrtke čiji kupci traže povoljne cijene ili ovise o vožnji automobilom mogle bi izgubiti dio potrošača ako cijene nafte ostanu visoke, upozorava analitičar Consumer Edgea Michael Gunther. To bi moglo negativno pogoditi tvrtke poput Dollar Generala, Tractor Supplyja i Texas Roadhousea, pokazuje istraživanje njegove tvrtke.

S druge strane, Gunther smatra da bi veleprodajni klubovi poput Costca i Sam’s Cluba mogli pridobiti nove kupce koji traže povoljno gorivo. Costco je krajem trećeg fiskalnog tromjesečja zabilježio „rekordne količine” prodanog goriva jer je rat pogurao cijene na crpkama prema gore.

„Potrošači paze na svaki cent”, rekao je Gunther. „I mijenjaju navike kako bi zaštitili svoj novčanik.”

Podaci o maloprodaji pokazuju da su potrošači nastavili trošiti unatoč ratnim udarcima na kućni budžet. No Gunther napominje da je tome pridonijelo i nekoliko jednokratnih faktora, primjerice povećana potrošnja na ulaznice za događanja i klađenje vezano uz Svjetsko prvenstvo.

Potrošači su na početku rata imali i određeni financijski jastuk zahvaljujući višim povratima poreza u sklopu Trumpovog „velikog, lijepog zakona”, ističe Heather Long, glavna ekonomistica Navy Federal Credit Uniona. No Long upozorava da taj jastuk vjerojatno neće biti tu ako cijene energenata nastave rasti u drugoj polovici godine.

„Jastuk se ispuhuje”, rekla je Long. „A drugog izvora zraka nema na vidiku.”