Cijene kukuruza i pšenice skaču na najviše razine u više od tri godine

Cijene kukuruza i pšenice skočile su na najviše razine u više od tri godine, no razlozi koji stoje iza rasta ovih dviju kultura znatno se razlikuju.

Terminski ugovori za pšenicu u petak su se zatvorili na 784 centa po bušelu, što je rast od 3,1%, nakon što je cijena dosegla dnevni maksimum od 790,25 centi — najviše od 14. veljače 2023., kada je iznosila 797,5 centi. Pšenica je ovog tjedna poskupjela za čak 12,1%, što je najveći tjedni rast od ožujka 2022. Gledano od početka godine, terminski ugovori za pšenicu skupi su više od 54,5%, ponajprije zbog rastuće napetosti između Rusije i Ukrajine na Crnom moru.

Terminski ugovori za kukuruz u petak su završili na 536,5 centi po bušelu, uz rast od 0,6%, nakon što je intraday maksimum dosegao 541,25 centi — najviše od 28. srpnja 2023. Kukuruz je ovog tjedna porastao za 5,5%, a samo u kolovozu skupio je 15,6%, što ga stavlja na put prema najboljoj mjesečnoj izvedbi od travnja 2021., kada je porastao za 19,31%. Od početka godine ugovor je u plusu za 21,8%, a razlozi su sve manji američki zalihe, snažna potražnja i ograničeni ukrajinskiIzvoz koji dodatno pritišće globalne opskrbne lance.

Nedavni rast cijena kukuruza uglavnom je posljedica sve većih zabrinutosti oko stanja i izgleda američke žetve, dok poremećaji u ukrajinskome izvozu nastavljaju vršiti pritisak na globalnu ponudu.

„Od početka kolovoza do danas, tržišni konsenzus je da ima manje ponude nego što smo mislili na početku mjeseca”, rekao je William Osnato, direktor istraživanja i analize robnih podataka u Barchart.

Osnato navodi nekoliko razloga za to. U kolovoznom izvješću o svjetskoj ponudi i potražnji za poljoprivrednim proizvodima (WASDE) američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) procjene prinosa kukuruza snižene su više nego što su trgovci očekivali, unatoč tome što se predviđa druga najveća žetva u povijesti. Agencija je svoju prognozu prinosa smanjila za 2,3 bušela po akru, na 180,7 bušela.

Povrh toga, Osnato ističe da su izgledi za usjeve dodatno narušeni razočaravajućim terenskim opažanjima s Pro Farmer’s Crop Toura. Pro Farmer je utvrdio da su ekstremne srpanjske vrućine, koje su uslijedile nakon obilnih lipanjskih kiša u velikom dijelu SAD-a, ozbiljno oštetile usjeve.

„Prošli smo vrhunac vegetacijske sezone, koji pada krajem srpnja i početkom kolovoza, ali loše vrijeme i dalje može nanijeti štetu usjevima”, rekao je Osnato. Dijelove istočnog Corn Belta pogodile su obilne oborine u kolovozu, a kasno u sezoni pojavile su se i gljivične bolesti kukuruza.

Jim McCormick, suosnivač i glavni operativni direktor AgMarket.Net, rekao je za CNBC da su zabrinutosti oko američke žetve postale još važnije jer su globalne zalihe ionako već bile napete.

„Mislili smo da će američka ponuda spasiti situaciju u svijetu. Sad i američka ponuda postaje upitna, pa tržište prelazi u režim racioniranja”, rekao je.

Osnato napominje da su, iako manje presudni od samog američkog uroda, i drugi čimbenici odigrali ulogu — primjerice, ekstremne vrućine i suša koji su zahvatili Europu tijekom cijelog ljeta znatno su smanjili tamošnju proizvodnju kukuruza. Snažna europska potražnja za izvozom dodatno je opteretila ionako ograničenu ponudu. U svom izvješću USDA je podigao prognozu izvoza za 75 milijuna bušela, na 3,3 milijarde, što odražava povećanu globalnu potražnju i ograničene mogućnosti izvoza Ukrajine, jednog od vodećih svjetskih izvoznika kukuruza. Osnato ipak naglašava da je taj učinak za kukuruz manje izražen nego za pšenicu te da su određeni poremećaji u ukrajinskome izvozu kukuruza već bili uračunati u tržišne cijene.

McCormick upozorava da bi europski kukuruz pogođen sušom mogao dodatno pritisnuti i cijene pšenice — ako bude manje kukuruza, regija bi mogla početi koristiti više pšenice za stočnu hranu i zadržavati je kod kuće umjesto da je izvozi.

Za razliku od kukuruza, rast cijena pšenice vezan je uz poremećaje u globalnoj opskrbi.

Cijene su porasle nakon što su izvješća o eskalaciji napetosti između Rusije i Ukrajine na Crnom moru izazvala poremećaje u izvozu žitarica. Rusija i Ukrajina zajedno čine više od četvrtine svjetskog izvoza pšenice, pa sve veći strahovi od prekida opskrbe iz tog područja snažno pogone rast cijena.

„Na Crnom moru dogodio se niz različitih poremećaja. To je definitivno glavna priča”, rekao je Osnato, objašnjavajući da su oštećenja ruske infrastrukture za izvoz žitarica smanjila očekivanja za kratkoročne ruske isporuke pšenice. Crno more pritom je najvažnija točka izvoza.

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice i niskotroškovni dobavljač čije cijene često određuju smjer globalnog tržišta. No žitarice se trenutačno slabo kreću kroz Crno more. Nedavni napadi na Azovskom moru, koje se ulijeva u Crno more, kao i vojni udari na izvozne objekte za žitarice, naftne tankere i plovila u crnomorskoj regiji, znatno su otežali brodskim kompanijama čak i dobivanje osiguranja.

„Ono što pokreće tržište jest promjena očekivanja, a Rusija neće moći isporučiti nekoliko milijuna tona pšenice manje jer je kapacitet za izvoz iz Crnog mora ozbiljno narušen”, rekao je Osnato.

Vremenski uvjeti dodali su još jedan sloj pritiska na zalihe pšenice. Osnato navodi da je snažan toplinski val smanjio europsku proizvodnju pšenice za otprilike 8 do 10 milijuna tona, dok je suša umanjila prinos tvrde crvene ozime pšenice u Teksasu, Oklahomi i Kansasu.

Osim temeljnih problema s ponudom koji pogađaju obje kulture, sam doseg višegodišnjih maksimuma može privući dodatne kupce.

„Kad ugovor dosegne nove i višegodišnje vrhove, počinju se javljati momentum i sistemski trgovci. Tada imate i fundamentalne i sistemske trgovce koji tržište gledaju pozitivno, i sve se to nekako spaja zajedno”, rekao je Osnato.