Poboljšanje kvalitete zraka dovodi do toga da mala djeca postaju bistrija i kognitivno naprednija, pokazuje nova studija Sveučilišta Columbia u New Yorku.
Više od dva desetljeća prof. Frederica Perera i njezin tim iz Columbijskog centra za dječje zdravlje i okoliš pratili su izloženost trudnica onečišćenom zraku te razvoj njihove djece u siromašnijim četvrtima sjevernog Manhattana i South Bronxa. Više od 1.100 djece procijenjeno je u dobi od jedne, dvije i tri godine.
Perera je izjavila: „Ispitivali smo kognitivnu obradu informacija, uključujući pamćenje i osjetnu percepciju, zatim sposobnost rješavanja problema poput sparivanja oblika i slaganja kocki, te komunikaciju – i govor i razumijevanje jezika. U ranim godinama istraživanja zabilježili smo značajne veze između prenatalne izloženosti onečišćenom zraku i negativnih učinaka na neurološki razvoj djece. To su bile loše vijesti.”
Tijekom trajanja studije, kvaliteta zraka u središnjem New Yorku znatno se poboljšala. Zakonodavstvo o čistom zraku smanjilo je emisije pojedinih zagađivača iz gradskih žutih taksija za čak 80%. Teška loživa ulja postupno se ukidaju u sustavima grijanja gradskih zgrada, a gradski autobusi prelaze na čišća goriva. Razine sitnih čestica i dušikovog dioksida prepolovile su se između 1998. i 2016. godine.
Perera je nastavila: „Pitali smo se hoćemo li uočiti vezu između poboljšane kvalitete zraka i boljih rezultata mentalnog razvoja male djece kroz vrijeme.”
Dobra vijest jest da su rezultati djece rasli usporedno s poboljšanjem kvalitete zraka. To je bilo posebno izraženo kod djece u dobi od dvije i tri godine te u razdobljima naglijih padova onečišćenja. Istraživači su pritom uzeli u obzir i utjecaj ostalih čimbenika koji su mogli djelovati na razvoj djece. Među njima je bio i znatan pad udjela djece koja žive s pušačem – s 34% na 18% – kao i porast obrazovanosti majki, pri čemu je udio onih koje su završile srednju školu porastao za devet postotnih bodova.
Njujorška studija pridonosi sve većem broju dokaza da je onečišćenje zraka rješiv problem te da se zdravlje poboljšava kada se onečišćenje smanji.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, uvođenje londonske zone ultra-niskih emisija pratilo je poboljšanje plućnog zdravlja djece i smanjenje broja djece s klinički oštećenom plućnom funkcijom. Za odrasle u središnjem Londonu zabilježeno je smanjenje godišnjeg trenda hitnih hospitalizacija od 3%, uključujući 8% manje prijema zbog srčanih tegoba i 6% manje zbog problema s disanjem. Nakon uvođenja zone čistog zraka u Bradfordu u West Yorkshireu, broj posjeta liječniku opće prakse zbog srčanih i respiratornih tegoba pao je za oko 25%.
Unatoč napretku u New Yorku, Perera je naglasila: „Ne možemo zaključiti da su trenutačne razine onečišćenja zraka sigurne za neurološki razvoj sve djece.”
Borba protiv onečišćenja zraka zahtijeva odlučno političko vodstvo. Često je kontroverzna i može postati izvor političkih podjela, no može dati rezultate. Perera je rekla: „Potrebno je više ovakvih istraživanja kako bismo povećali javnu svijest o vrijednosti politika čistog zraka i klimatskih politika te potaknuli donositelje odluka na djelovanje.”
Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš pokazalo je da integrirano djelovanje na smanjenju onečišćenja zraka i klimatskih emisija ima smisla i ekonomski – svaki uloženi dolar u prosjeku donosi 15 dolara ekonomskih koristi.
Izvor: The Guardian







