Europska komisija objavila je dugo očekivani prijedlog revizije EU sustava trgovanja emisijama (ETS), i kao što su mnogi strahovali, vijesti za planet nisu dobre. Komisija je potvrdila da će industriji biti dopušteno ispuštanje stakleničkih plinova poput CO2 sve do 2040-ih, umjesto da se emisije svedu na nulu do 2039. godine kako je izvorno bilo planirano. Ipak, Komisija je istovremeno predstavila i Akcijski plan za elektrifikaciju, koji predviđa brži put prema zelenoj energetskoj tranziciji.
Jedan od ključnih elemenata ETS-a jest takozvani linearni faktor smanjenja (LRF), odnosno godišnja stopa kojom se snižavaju gornje granice emisija. Prema dosadašnjem sustavu, ta je stopa trebala dosegnuti nulu do 2039. godine, uz godišnje smanjenje od 4,4 posto između 2031. i 2035. Sada se ta stopa spušta na 3,7 posto u istom razdoblju, a nakon 2036. dodatno pada na svega 1,7 posto godišnje. Time se emisije produljuju u 2040-e, što će kritičari vjerojatno ocijeniti kao kapitulaciju pred interesima industrije.
Osim toga, Komisija planira produljiti besplatne ugljične dozvole za nekoliko godina dulje nego što je prvotno bilo predviđeno. To znači da će sektori obuhvaćeni porezom na ugljik na granici te dozvole primati sve do 2038. godine. A od 2036. industrija će moći kupovati ugljične kompenzacije izvan EU-a kako bi pokrila vlastite emisije. To bi moglo oboriti cijenu tih kompenzacija i industriji de facto omogućiti veće zagađenje.
Vremenski okvir ove revizije ETS-a, koja slabi propise o emisijama, pomalo iznenađuje s obzirom na nedavna globalna zbivanja koja su cijene nafte podigla na rekordne razine. Ipak, Europska komisija ističe da je europska industrija pod „pojačanim pritiskom” zbog promjena u geopolitičkom i gospodarskom kontekstu. „Revizija će donijeti olakšanje industriji, uz očuvanje ključne uloge ETS-a u klimatskoj i energetskoj tranziciji, u skladu s europskim klimatskim zakonom”, navodi Komisija u priopćenju za javnost.
Svjetski fond za prirodu (WWF) ipak tvrdi da na temelju novog ETS-a ne vidi kako bi EU mogao ostvariti zakonski utvrđene ciljeve. „Kako Komisija namjerava nadoknaditi te dodatne emisije, a pritom još uvijek ispuniti cilj za 2040. godinu?” upitala je Camille Maury iz WWF-a. „Svako povećanje emisija u okviru ETS-a moralo bi se kompenzirati dubljim rezovima emisija u drugim sektorima gospodarstva.”
Uz reviziju ETS-a, Europska komisija objavila je i prijedlog Akcijskog plana za energiju, kojim se želi ubrzati prijelaz s fosilnih goriva na zelenu energiju. Među predloženim mjerama nalaze se osiguravanje dugoročne stabilnosti računa za struju u EU-u, smanjenje početnih troškova tehnologija elektrifikacije, ubrzanje izgradnje mreže te poticanje inovativnih rješenja u elektrifikaciji.
WWF je na taj plan reagirao pozitivnije, no upozorio je da bez dekarbonizacije neće biti učinkovit. „Elektrifikacija je naša karta za energetsku neovisnost. Svaka instalirana toplinska pumpa, svaka izolirana kuća ili elektrificiran industrijski proces koji pokreće obnovljiva energija približava EU budućnosti s čišćim zrakom, nižim računima za energiju i manjom ovisnošću o fosilnim gorivima”, izjavio je Arnaud Van Dooren, viši stručnjak za politike u WWF-u. „No sama elektrifikacija nije strategija dekarbonizacije — mora ići ruku pod ruku s ambicioznim ciljevima u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti.”
