Prema prognozama, sve snažniji vremenski fenomen El Niño mogao bi do kraja iduće godine gurnuti oko 50 milijuna ljudi u stanje akutne gladi.
To je uz stotine milijuna onih koji već sada žive u opasnoj prehrambnoj nesigurnosti – posljedici višegodišnje suše u dijelovima Afrike i pritiska na cijene hrane zbog rata u Iranu.
Čak i ako nadolazeći El Niño bude slabiji nego što predviđaju neki modeli, mnoge će zemlje biti gurnute preko ruba – broj akutno gladnih porastao bi za više od petine u odnosu na trenutnih 225 milijuna ljudi u 45 zemalja, upozorio je u srijedu Svjetski program za hranu UN-a (WFP). Organizacija planira ublažiti posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta sustavima ranog upozorenja i „anticipativnim” humanitarnim akcijama, za koje je predviđeno najmanje 80 milijuna dolara (60 milijuna funti).
Prema analizi, najteže će biti pogođeni Srednja i Južna Amerika, Karibi te južna Afrika. U južnoj i jugoistočnoj Aziji očekuju se ispodprosječne količine oborina, što bi ozbiljno ugrozilo poljoprivredu i tamošnje farmere.
Ovogodišnji El Niño – vremenski fenomen koji se svakih nekoliko godina razvija u Tihom oceanu i mijenja obrasce padalina diljem svijeta – mogao bi biti najsnažniji u najmanje 70 godina. Neki ga već nazivaju „super El Niñom”, premda taj naziv nije službeno priznat.
Ono što je sigurno jest da klimatska kriza snažno pojačava njegov intenzitet i posljedice. Ranije ove godine stručnjaci su upozorili da bi snažan El Niño u kombinaciji s globalnim zatopljenjem mogao donijeti najtopliju godinu u povijesti mjerenja – bilo ove, a vjerojatnije 2027.
Privatni prognostičari već su upozorili na utjecaj El Niña na globalne cijene hrane, no izvješće WFP-a prvo je koje se detaljno bavi globalnom gladi. WFP je najavio da se nada smanjiti posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta sustavima ranog upozorenja i „anticipativnim” humanitarnim akcijama, za koje je predviđeno najmanje 80 milijuna dolara (60 milijuna funti).
Posljedice će biti dalekosežne jer farmerima može trebati više od jedne sezone da potroše zalihe hrane. U južnoj Africi, primjerice, glavna sezona sjetve traje od listopada ove godine do ožujka 2027., ali najteže će biti tek oko devet mjeseci kasnije – u sušnom razdoblju nakon žetve.
„Najveći udar na prehrambenu sigurnost u južnoj Africi osjetit će se u sušnom razdoblju između 2027. i 2028. godine”, rekao je Richard Choularton, direktor WFP-ove službe za klimu i otpornost.
Farmeri bi ipak trebali imati određenu zaštitu zahvaljujući prošlogodišnjoj iznimno dobroj žetvi. „Krajem 2025. cijene hrane bile su u povoljnom rasponu, premda je rat na Bliskom istoku počeo vršiti pritisak prema gore”, rekao je Jean-Martin Bauer, direktor WFP-ove službe za prehrambenu sigurnost.
Za vrijeme El Niña 2015.–2016. akutnom prehrambenom nesigurnošću – pojmom koji WFP koristi za glad koja je ispod razine gladi – bilo je pogođeno između 60 i 100 milijuna ljudi. Tada WFP još nije provodio anticipativne akcije, pa stručnjaci organizacije nadaju se da će ovogodišnji ekstremni vremenski uvjeti imati manji učinak čak i ako El Niño bude snažniji.
Choularton je ipak upozorio da su napori otežani nedostatkom podataka jer je prikupljanje nekih podataka obustavljeno zbog nedostatka financiranja.
WFP-ovi podaci obuhvaćaju 45 zemalja u kojima organizacija djeluje i za koje postoje polazne procjene prehrambene nesigurnosti. Izvan tih teško pogođenih područja moglo bi biti dodatnih posljedica.
Cijene hrane mogle bi porasti diljem svijeta, a ne samo u tih 45 zemalja, upozorio je Bauer. „Mnogo će ovisiti i o odlukama zemalja izvoznica hrane. Iznimno je važno spriječiti situaciju u kojoj velike zemlje zaustave izvoz hrane”, rekao je. „Na regionalnoj razini mogli bismo svakako vidjeti visoke cijene i probleme s dostupnošću hrane.”
U Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi farmeri već upozoravaju na posljedice ekstremnih vrućina i nedostatka kiše za njihove usjeve, a trgovci na malo pripremaju se na rast cijena.
Izvor: The Guardian







