PočetnaOkolinaAustralijina tranzicija na obnovljive izvore energije je u punom tijeku – ali...

Australijina tranzicija na obnovljive izvore energije je u punom tijeku – ali ispunjavanje cilja za 2030. bit će ‘iznimno izazovno’

Izazovi australske energetske tranzicije – prelaska s ugljena i plina na sunčevu i vjetarnu energiju te prateće tehnologije – postaju sve vidljiviji, gotovo iz tjedna u tjedan.

U utorak je laburistička vlada Carroll u Victoriji najavila reviziju projekta Western Renewables Link, važnog dalekovoda koji je trebao biti dovršen 2029. godine, samo nekoliko dana nakon što je odustala od jedne od svojih zona obnovljive energije. Ako pak na državnim izborima u studenom pobijedi koalicija, očekuje se da će ići još dalje u rezanju tih projekata.

Queensland je nastavio s planovima za izgradnju najvećeg podatkovnog centra u zemlji, odbivši pritisak savezne vlade da se ta industrija napaja iz obnovljivih izvora.

Sve to znači da, iako je prijelaz na čistu energiju s jedne strane već dobro uznapredovao – otprilike polovica električne energije u glavnoj mreži dolazi iz obnovljivih izvora – sljedeća faza mogla bi biti još zahtjevnija. Sve više se postavlja pitanje može li Australija uopće dostići cilj vlade Albanese od 82 posto obnovljive energije do 2030. godine.

Prijavite se za Breaking News Australia newsletter

Broj od 82 posto izvorno nije ni bio zamišljen kao cilj – nastao je kao procjena onoga što je izvedivo, još prije nego što su laburisti pobijedili na izborima 2022., a u sljedećim je mjesecima prerastao u nacionalni cilj. U to su vrijeme vjetar, sunce i hidroenergija zajedno pokrivali trećinu australske potrošnje električne energije.

Tada je taj cilj bio ambiciozan, ali dostižan uz dovoljno ulaganja i ustrajnosti, kaže dr. Dylan McConnell, istraživač energetskih sustava na Sveučilištu New South Wales.

No četiri godine pred 2030., preostali je jaz golem. Prema podacima australskog operatora tržišta električne energije koje navodi McConnell, još je potrebno planirati i izgraditi dodatnih 8,5 GW vjetarnih i 9,5 GW solarnih kapaciteta. U kapacitetnom smislu, to znači dodati više od ukupnih postojećih vjetarnih kapaciteta u cijeloj zemlji – i to u sljedeće tri i pol godine. Pritom je riječ o kapacitetima koji nadilaze ono što operator tržišta već predviđa.

„To je iznimno zahtjevan zadatak. Brzina kojom bi trebalo graditi obnovljive izvore da bi se dostigao taj cilj – nevjerojatna je”, kaže McConnell, dodajući da će stvari dodatno zakomplificirati sve veća potražnja podatkovnih centara za strujom.

Tristan Edis, direktor analize i savjetovanja u istraživačkoj tvrtki Green Energy Markets, kaže da u razvojnoj cijevi ima dovoljno projekata – već odobrenih prema prostornim i okolišnim propisima – da se vladin cilj za 2030. može ispuniti. No tek oko 12 posto onoga što je potrebno trenutačno je u izgradnji.

To pokazuje da okolišne procjene nisu glavni kočničar, tvrdi Edis. „Nije to razlog zašto se tako malo projekata uspijeva pokrenuti u gradnju. Usko grlo je to što projekti ne mogu pronaći kupca koji bi bio spreman potpisati dugoročni ugovor o kupnji električne energije, a bez toga ne mogu dobiti financiranje.”

Zašto? Edis ističe da veliku ulogu igra neizvjesnost oko zatvaranja ugljenih elektrana. Dvije velike elektrane – Yallourn u Latrobe Valleyu u Victoriji i Eraring u Hunter Valleyu – planirano je zatvoriti prije 2030. No dosadašnja iskustva pokazuju da vlade često interveniraju i odgađaju rokove zatvaranja.

„Zapali smo u začarani krug: investitori su nervozni i nemaju dovoljno povjerenja da će vlada zaista dopustiti zatvaranje ugljenih elektrana, pa ne ulažu u nove obnovljive kapacitete koji bi ih zamijenili”, kaže Edis.

Tome se pridružuje i nedostatak jasnih političkih signala koji bi potaknuli nova ulaganja.

Shema kapacitetnih ulaganja, vladina „okosnica politike” za razvoj obnovljive energije, sporo daje rezultate.

Izvorno osmišljena za potporu baterijama i drugim tehnologijama stabilizacije mreže, shema je 2023. i 2025. proširena i na obnovljive izvore uz dispečabilne kapacitete – ukupno 40 GW, što je otprilike polovica trenutačnih kapaciteta nacionalne elektroenergetske mreže.

Kroz osam natječajnih krugova podržano je 115 projekata, uključujući 25,5 GW vjetarnih i solarnih kapaciteta. No razina financijske potpore koju vlada pruža znači da većina projekata uz to treba i ugovor o prodaji električne energije kako bi uopće mogla krenuti s gradnjom.

Takvi ugovori o kupnji električne energije ne sklapaju se dovoljnom brzinom da bi se dostigao zadani cilj, a prema analizi Green Energy Marketsa i Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, tek oko 11 posto državno poduprtih vjetarnih i solarnih farmi dostiglo je fazu gradnje ili je već u pogonu.

Louisa Kinnear, izvršna direktorica Australian Energy Councila, naglašava potrebu za „trajnim i stabilnim politikama”, uključujući veću sigurnost oko rokova izlaska ugljena te pravovremeno planiranje pouzdanosti i sigurnosti opskrbe.

„Upali smo u svojevrsnu pat-poziciju: znamo da moramo potaknuti ulaganja u novu proizvodnju kako bi ugljen mogao izaći iz sustava, ali dok ugljen ostaje u sustavu, cijene su preniske i ne šalju pravi signal investitorima”, kaže ona.

Chris O’Keefe, nacionalni glasnogovornik Clean Energy Councila, kaže da nedavne promjene politike na razini državnih vlada u Queenslandu i Victoriji nisu pomogle. „U Victoriji svjedočimo žestokim raspravama o tome hoće li buduća koalicijska vlada otkazati važne projekte prijenosne mreže, poput VNI Westa.

„A tu je i Western Renewables Link, koji su, nažalost, i laburisti i koalicija najavili da će pauzirati.”

Odgode projekte ne čine jeftinijima, upozorava O’Keefe. „S industrijskog gledišta, to je vrlo razočaravajuće, jer ovakve odluke ne grade elektrone ni opskrbu strujom koja će Victoriji biti potrebna čim Yallourn zatvori vrata [2028. godine].

„Moramo osigurati da se pravila igre ne mijenjaju čim politika postane nezgodna.”

Nedavna anketa u industriji pokazala je da 85 posto tvrtki za obnovljivu energiju, investitora i regulatora smatra priključenje na mrežu glavnim rizikom za nove projekte, dok 81 posto navodi da ishođenje dozvola i dalje ostaje značajna prepreka.

Analiza organizacije Net Zero Australia, istraživačkog partnerstva koje prati australski napredak u energetskoj tranziciji, pokazuje da projekti obnovljive energije postaju sve veći i složeniji te da im treba sve više vremena za projektiranje i dobivanje dozvola. Ipak, stopa odobrenih kapaciteta po megavatu se poboljšava.

Prof. Michael Brear, inženjer s Melbournskog sveučilišta i voditelj projekta Net Zero Australia, kaže da je izgradnju vjetroelektrane brže izvesti nego je projektirati i ishoditi dozvole za nju. „Od prve ideje do puštanja vjetroelektrane u pogon prolazi otprilike osam godina, od kojih pet provedemo u projektiranju i pribavljanju dozvola.”

Vlade bi mogle ubrzati taj proces, kaže, kartiranjem bioraznolikosti i određivanjem područja pogodnih za ubrzanu izgradnju, ali i zaštitom prirodno vrijednih lokacija.

Sve to ne znači da napretka nema. Prošle je godine mreži priključeno više vjetarnih i solarnih kapaciteta nego 2024. U posljednjem tromjesečju 2025. obnovljivi su izvori po prvi put u povijesti proizveli više električne energije od fosilnih goriva.

Vlade si ne mogu priuštiti popuštanje, upozorava Edis, jer obnovljivi izvori čine temelj smanjenja emisija potrebnih za ispunjenje australskog cilja od 62 do 70 posto do 2035. godine, dok se industrija, promet i zgradarstvo sve više elektrificiraju.

Ministar energetike Chris Bowen ostaje uvjeren da je cilj još uvijek dostižan. Za Australian Financial Review izjavio je: „Što mu se više približimo, to će zemlja biti u boljem položaju.”

Unatoč svim preprekama, O’Keefe se slaže: „Nema sumnje da je to izazov, ali izvedivo je.”

Više od 70 projekata obnovljive energije trenutačno je u fazi financijskog zatvaranja ili u izgradnji, kaže, a sličan broj otpada na velike baterijske sustave. „Trebamo ih još više, ali ni ovo nije zanemarivo”, ističe O’Keefe.

Važno je ne umanjivati ono što je već postignuto, naglašava, pogotovo imajući na umu da je prva solarna elektrana u zemlji puštena u pogon tek prije 12 godina. „Mislim da Australci nisu svjesni da smo već na pola puta kroz tranziciju”, kaže O’Keefe.

„Da, neki će ciljevi biti teško dostižni. Ali to nije razlog da se ne trudimo… Ako ste izgradili pola kuće, pametnije je nastaviti graditi nego stati.”

Izvor: The Guardian

Webimir
Webimir
Webimir čita po cijele dane i uvijek je u toku s najnovijim vijestima i trendovima. Voli podijeliti svoje znanje, i čitateljima prevodi vijesti iz svijeta olakšavajuči im tako snalaženje u labirintu informacija.
RELATED ARTICLES
- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Komentari Čitatelja