Demis Hassabis — dobitnik Nobelove nagrade i čovjek koji je AlphaGoem ušao u legendu — dobrovoljno je predao svakodnevno upravljanje cijelim DeepMindom.
Istovremeno, dugogodišnji Googleov veteran Jeff Dean napustio je tvrtku kako bi pokrenuo vlastiti startup, povevši sa sobom trojicu istaknutih tehničkih stručnjaka. Više pojedinosti potražite u prethodnom tekstu APPSO-a: Googleov AI u jednoj noći potresla velika promjena: Gemini dobiva novog šefa, a glavni znanstvenik odlazi s trojicom stručnjaka
▲ Lijevo: Demis Hassabis, desno: Jeff Dean. Slike generirao AI.
Čim je vijest postala službena, dionice Googleove matične tvrtke Alphabet istog su dana pale za 4%.
A čovjek koji je preuzeo sve te odgovornosti i sjeo na mjesto glavnog Googleovog AI stratega — netko je čije ime većina ljudi jedva može izgovoriti:
Koray Kavukcuoglu.
Tko je zapravo taj novi čelnik, daleko manje poznat od Hassabisa?
▲ Koray Kavukcuoglu
Čovjek koji je ušao u AI gotovo slučajno — prateći suprugu na doktorat
Kavukcuogluov put do AI industrije jedan je od nevjerojatnijih slučajnih ulazaka u tu branšu.
Koray je Turčin, ima 49 godina.
Na preddiplomskom i diplomskom studiju nije studirao računarstvo, nego zrakoplovstvo i svemirsko inženjerstvo na turskom Bliskoistočnom tehničkom sveučilištu (METU). Preddiplomski je završio otprilike 1999., a diplomski oko 2003. godine.
Što je radio nakon toga?
Zaposlio se kao razvojni inženjer u tvrtki Roketsan — turskom vojnoindustrijskom poduzeću koje proizvodi rakete.
Da, dobro ste pročitali: počeo je kao inženjer raketa.
Kako je onda završio u AI-ju?
▲ Yann LeCun
Prema riječima njegova doktorskog mentora Yanna LeCuna — jednog od trojice utemeljitelja dubokog učenja — priča ide ovako: Korayeva supruga dobila je mjesto na doktorskom studiju na Rutgersu u SAD-u, pa je on krenuo s njom. I tada je jednostavno rekao: „Ionako nemam što raditi, pa ću usput upisati magistarski iz računarstva.”
I to je to. Taj jedan spontani trenutak AI industriji je oduzeo jednog inženjera raketa, a dao joj budućeg čelnika DeepMinda.
Upisao je Sveučilište New York (NYU), odabrao LeCunov kolegij iz strojnog učenja i prepoznavanja uzoraka — i potpuno se zaglibio u tu materiju.
Godine 2005. formalno je postao LeCunov doktorand iz računarstva, a doktorat je stekao oko 2010. godine. Istraživao je rijetko kodiranje i hijerarhijske vizualne značajke — tada još uvijek rubna područja.
Zanimljivo je da su gotovo svi njegovi tadašnji kolege s doktorata postali istaknuti stručnjaci — primjerice Raia Hadsell i Marc’Aurelio Ranzato danas rade s njim u DeepMindu, kao potpredsjednica za istraživanje i direktor istraživanja.
Duboko učenje tada je bilo zanemareno područje, no oni koji su mu ostali vjerni postali su temelj današnjih vodećih AI laboratorija.
Nakon doktorata otišao je u NEC Laboratories America.
Godine 2012. kontaktirala ga je jedna tada mala i gotovo nepoznata londonska tvrtka, još nekoliko godina udaljena od Googleovog preuzimanja — DeepMind.
Navodno ga je upravo LeCun potaknuo da prihvati ponudu.
I tako je AI karijera bivšeg inženjera raketa službeno počela.
Od znanstvenika do „majstora za rješavanje problema”: pravi skriveni strateg DeepMinda dolazi na čelo
Google je preuzeo DeepMind 2014. godine. U sljedećih deset godina Koray je napredovao korak po korak: istraživač → direktor istraživanja → potpredsjednik za istraživanje → CTO.
No tko ga smatra pukim menadžerom, ozbiljno ga podcjenjuje.
Njegov profil na Google Scholaru bilježi više od 345.000 citata i h-indeks od 90, od čega je više od 264.000 citata prikupljeno od 2021. godine naovamo — akademski utjecaj koji i dalje ubrzano raste.
A tehnički doprinos koji stoji iza tog broja — svaki je za sebe udžbenički primjer:
U radu „Human-level control through deep reinforcement learning”, objavljenom u časopisu Nature 2015. godine, naveden je kao jedan od ravnopravnih ključnih autora — Nature izričito navodi da su Kavukcuoglu, Mnih i Silver dali jednaki doprinos.
Što je DQN? Ukratko: spajanje konvolucijskih neuronskih mreža i Q-učenja u jedan sustav koji, gledajući samo piksele na ekranu, sam uči igrati Atari igre poput Space Invadersa, Ponga i Breakouta.
A upravo to je preteča današnjih sveprisutnih „AI agenata” — onih koji sami šalju e-poštu, pregledavaju kalendar i upravljaju softverom.
WaveNet: generativna arhitektura koja modelira sirove audio valove, a kasnije je implementirana u Google Assistant, navigaciju u kartama, glasovno pretraživanje i Cloud sintezu govora. Onaj sve prirodniji glas na vašem mobitelu — djelomično je i njegova zasluga.
Osim toga, bio je jedan od ključnih doprinositelja ranom istraživačkom sustavu AlphaGoa.
Tu su još i Bayes by Backprop u bayesovskim neuronskim mrežama te pionirski rad iz NLP-a „Natural Language Processing (Almost) from Scratch”…
Dakle, nije to čovjek koji sjedi u uredu i potpisuje papire — on je znanstvenik koji i sam piše radove.
No ono što mu je donijelo pravi ugled unutar Googlea nešto je sasvim drugo: reputacija čovjeka koji rješava sve.
Kada Googleov suosnivač milijarder Sergey Brin želi nešto postići u AI odjelu — recimo osigurati AI čipove nekom timu, zaposliti istraživača ili premjestiti nekoga u drugi odjel — kome šalje poruku?
Odgovor je jasan: Koraju.
Prema svjedočanstvima devet sadašnjih i bivših zaposlenika koji su s njim izravno surađivali, Koray je u posljednje dvije godine postao nezaobilazni krizni menadžer Googleovog AI modela — specijalist za rješavanje trvenja između ambicioznih stručnjaka unutar DeepMinda.
Koliko je zapravo moćan u upravljanju ljudima i resursima?
Prošle godine imao je 21 izravnog podređenog i organizaciju od oko 2.100 ljudi. Konačna odluka o broju zaposlenih i proračunu bila je u njegovim rukama — svaki menadžer koji je htio nešto postići morao je proći kroz njega. Neki su ga jednostavno zvali „graditeljem imperija”.
The Information jednom je prenio zanimljivu anegdotu: Koray zna odbiti zahtjev na način da se sugovornik osjeća kao da je dobio sve što je htio.
Nekoliko bivših kolega prisjetilo se kako su izlazili s sastanka s njim potpuno zadovoljni, uvjereni da su postigli sve što su željeli — da bi tek nakon nekog vremena shvatili da su zapravo otišli praznih ruku.
Takva vještina uvjeravanja vrijedna je divljenja.
„Uživajte dok možete”
Da bismo razumjeli pravi značaj ovih promjena, moramo se vratiti nekoliko godina unatrag.
Dugi niz godina DeepMind je unutar Googlea živio gotovo privilegiranim životom — relativno autonoman, usredotočen na istraživanje, bez pritiska da rezultate pretvori u komercijalne proizvode.
LeCun je to pratio iz prve ruke i svaki put kad bi na akademskim konferencijama sreo svoje bivše studente, znao bi ih zadirkivati: čisto istraživanje u industriji ne može trajati vječno — prije ili kasnije morat ćete raditi za produktne timove, makar i neizravno.
Njegova poruka bila je otprilike: „Uživajte dok možete.”
A onda se dogodilo ono što svi znamo: u studenom 2022. OpenAI je lansirao ChatGPT i potresao cijeli tehnološki sektor. Google je bio pogođen najjače — jer je ChatGPT izravno ugrozio srž Googleovog poslovanja: pretraživanje.
Još bolnija je bila činjenica da ChatGPT počiva na Transformeru — arhitekturi koju je Google sam razvio, ali nikad nije pretvorio u proizvod.
Vlastito dijete, koje je netko drugi odgojio — i koje se sada okrenulo protiv roditelja.
Stoga je Google 2023. godine donio odlučnu odluku: spojio je dva AI laboratorija — Google Brain iz Kalifornije i DeepMind iz Londona — u jedinstveni Google DeepMind pod Hassabisovim vodstvom.
Potom je pokrenut Gemini kao izravni odgovor na GPT. Tehničkim smjerom vodili su Jeff Dean i Oriol Vinyals, a zadatak da tu veliku viziju pretvori u stvarnost i uskladi mnoštvo razjedinjenih timova — pao je na koga drugog nego na Koraya.
Ostatak priče je poznat: Gemini se iz ismijanog „zaostajača” popeo na vrh industrijskih ljestvica.
U lipnju prošle godine Google mu je stvorio novu poziciju — Chief AI Architect (Glavni AI arhitekt) — s izravnim izvještavanjem CEO-u Sundaru Pichaju. Zadatak je bio jedan jedini:
Ugraditi Gemini u svaki Googleov proizvod.
Nakon preuzimanja dužnosti odmah je krenuo s krupnim potezima: centralizirao je treniranje modela koji su bili raspršeni po različitim timovima, a samo iz tima za pretraživanje pod njegovo je okrilje prešlo oko 200 ljudi, uključujući potpredsjednika za kvalitetu pretraživanja. Preselio se i iz Londona u sjedište u Mountain Viewu.
Usput — Meta ga je u tom periodu pokušala preoteti. Nije uspjela.
Sada je Hassabis službeno prešao u drugi plan: s mjesta CEO-a Google DeepMinda prešao je na ulogu predsjednika DeepMinda, uz istovremenu funkciju glavnog znanstvenika Alphabeta. Svakodnevno upravljanje formalno je prepustio drugome.
No nije se potpuno povukao — i dalje vodi Isomorphic Labs, ogranak DeepMinda specijaliziran za AI-potpomognuto otkrivanje lijekova.
Nasljednik ovog šahovskog čuda i Nobelovog laureata jest upravo Koray — dugogodišnji suradnik koji sada izravno odgovara Pichaju.
Od kriznog menadžera do prvog čovjeka — Koray je napokon stigao na vrh.
Istraživač s pogledom na metrike i proizvode
Za razliku od Hassabisa, koji je volio govoriti o AGI-ju, znanstvenim otkrićima i budućnosti čovječanstva, Koray zvuči znatno prizemljeno.
Zanima ga kako modeli prolaze na standardnim testovima, kako uskladiti predobuku i naknadno fino podešavanje, i može li nova sposobnost postati nešto što korisnici mogu stvarno opipati i koristiti.
Govoreći o Geminiju, Koray je više puta naglasio da sposobnosti modela mogu generirati dovoljno korisne povratne informacije tek kada uđu u proizvod i susretnu se s pravim korisnicima.
Po njegovu mišljenju, samo objavljivanje modela završava tek dio posla. Važniji zadatak je pretvoriti multimodalno razumijevanje, programiranje i sposobnosti agenata u interaktivne komponente unutar rezultata pretraživanja, alate za učenje, razvojna okruženja i poslovne usluge.
Sličan pristup vidljiv je i u njegovu stavu prema AGI-ju.
U jednom je intervjuu rekao nešto što danas zvuči posebno zanimljivo: „Za mene je iznimno važno — zapravo još uvijek nemamo recept za to kako izgraditi AGI (opću umjetnu inteligenciju).”
Za razliku od Hassabisa, koji je bio vičan postavljanju dugoročnih ciljeva i utjelovljivao tradiciju temeljnog istraživanja DeepMinda, Korayeva karijera obuhvaća istraživanje, treniranje modela, upravljanje organizacijom i implementaciju proizvoda — što ga čini prikladnijim za rješavanje Googleovih trenutnih izazova:
Naime, objedinjavanje istraživačkih, računalnih i produktnih timova koji su dosad djelovali razdvojeno u jedinstven sustav.
I sama organizacijska struktura otkriva Googleov smjer.
Korayevo izravno izvještavanje Pichaju znači da će se Google DeepMind i Googleovi produktni odjeli nastaviti zbližavati. Gemini će ubrzano postajati infrastruktura na razini cijele korporacije — prisutna u pretraživanju, uredskim alatima, oblaku, Androidu i alatima za programere.
Pravi ispit tek počinje
Google DeepMind koji Koray preuzima raspolaže obilnim računalnim resursima, cjelovitim AI tehnološkim sustavom i ogromnim brojem produktnih ulaznih točaka.
No problemi koji stoje pred njim pravi su tvrdi orasi.
Mora na vrijeme isporučiti sljedeću generaciju Geminija, zadržati konkurentnost modela i brzo implementirati tehnologiju u sve Googleove produktne linije. Istovremeno mora zadržati vrhunske istraživače, smanjiti dupliciranje i međuodjeljenska trvenja unutar goleme organizacije te dokazati da ogromna AI ulaganja na kraju donose vidljive poslovne rezultate.
A kao da to nije dovoljno, rano jutros je Google napustio još jedan od svojih najvažnijih zaposlenika — bivši glavni znanstvenik Jeff Dean, koji je pokrenuo vlastiti startup pod nazivom Discovery Loop. Cilj mu je automatizirati istraživanje strojnog učenja i omogućiti AI-ju da sam unapređuje vlastite tehnologije.
I nije otišao sam — poveo je sa sobom najmanje trojicu istaknutih stručnjaka iz DeepMinda: Sanjaya Ghemawata, Quoca Lea i Oriola Vinyalsa.
Bivši istraživač Google Braina Jeremy Nixon dao je oštru ocjenu: Deanov odlazak „gotovo je nezamisliv” i možda je ovo prvi pravi krizni trenutak za tvrtku koja je dugo bila sinonim za stabilnost.
Da je otišao samo Dean, moglo bi se reći da je to osobna odluka.
No problem je što on nije prvi.
Ranije ove godine Nobelovac John Jumper prešao je u Anthropic; manje od dva mjeseca prije toga Noam Shazeer, jedan od ključnih autora Transformera, najavio je prelazak u OpenAI.
Potresi koji su potresli Google daleko su od završetka.
Veterani odlaze jedan za drugim, a novi čelnik tek je sjeo na svoju stolicu. Korayev prvi veliki ispit bit će Gemini 4. Hoće li uspjeti nositi teret koji mu je Hassabis ostavio — to ćemo tek vidjeti.
Izvor: Ifanr
Povezani članci
Sljedeći sloj globalne trgovine mogao bi se temeljiti na umjetnoj inteligenciji, elektroničkim teretnicama (eBL) i digitalnoj infrastrukturi dok IQAX radi na povezivanju dijelova21.9.2026.
Xiaomi uživo prenosi MiMo-V2.6 treninge s pojačanim učenjem20.9.2026.
19999 juana počev, Qiyuan robot želi prvo prodati “osobnog robota” u život običnih ljudi20.9.2026.
50 godina prvi čisti električni stražnji pogon! Najjači GTI u povijesti, ne može pratiti vrijeme20.9.2026.
