Sedam ključnih pojmova iz svijeta umjetne inteligencije koje bi svaki korisnik trebao znati

Autorica Tom’s Guidea piše o umjetnoj inteligenciji, pa često mora objašnjavati čime se bavi, a to nekima nije lako shvatiti.

Priča o svijetu AI-ja, mnoštvu chatbotova i AI agenata te o tvrtkama i moćnicima koji u tu rastuću tehnologiju ulažu goleme svote novca može biti previše za nekoga tko se s time tek upoznaje. Autorica pretpostavlja da je zbunjenost još veća kad netko u tražilicu upiše samo „AI” i naiđe na hrpu stručnog žargona koji ga odmah odbije od tehnologije o kojoj se sve više govori.

Ranije je pripremila petnaestominutnu lekciju o tome kako početi koristiti ChatGPT i, kako navodi, njezinim je roditeljima ta lekcija pomogla da prilično dobro shvate jedan od najpopularnijih AI alata. Sada objašnjava sedam najvažnijih pojmova koje bi svaki korisnik AI-ja trebao znati.

Bez obzira na to jesi li tek počeo isprobavati AI ili si napredni korisnik s solidnim predznanjem, vrijedi naučiti ili na brzinu ponoviti osnove.

1. Large Language Model (LLM)

Veliki jezični model (Large Language Model) najlakše je razumjeti ako razložiš što znači svako slovo u kratici LLM. Prvo „L” odnosi se na goleme količine podataka na kojima se model uči, primjerice na riječi iz knjiga, s web-stranica, iz članaka i znanstvenih radova. Drugo „L” odnosi se na ljudski jezik koji model razumije, obrađuje i samostalno stvara.

Slovo „M” označava vrstu AI programa koji djeluje kao „model”: umjesto da samo pamti odgovore, prepoznaje obrasce i odnose u ljudskom jeziku. Kad ga, primjerice, zamoliš da napiše rođendansku čestitku za prijatelja, služi se obrascima koje je naučio tijekom treniranja kako bi odgovorio na zahtjev. Jednostavno rečeno, LLM je pokretačka snaga chatbota koja mu omogućuje da razumije i stvara ljudski jezik.

2. Generative AI

Generativni AI (Generative AI) vrsta je umjetne inteligencije koja na temelju uputa, odnosno prompta, stvara nov sadržaj: tekst, slike, zvuk, videozapise i računalni kôd. Vjerojatno si već vidio fotografije ljudi smještenih u neonski svijet osamdesetih, snimke pasa koji se poput ljudi voze na skateboardu ili pjesme za koje se odmah čuje da ih je stvorio AI. Sve je to djelo generativnog AI-ja jer mu je zadatak stvoriti nešto novo, a ne samo dohvatiti postojeće informacije.

3. Machine Learning (ML)

Strojno učenje (Machine Learning) metoda je kojom računala uče prepoznavati obrasce i donositi predviđanja na temelju podataka koje su „vidjela”. Programer im ne mora zadavati točne upute za svaki zadatak, nego ona uče iz primjera i s vremenom stječu znanje.

Možeš ga usporediti s Netflixovim preporukama: servis analizira što si gledao, čemu si dao palac gore i što si preskočio, pa na temelju toga procjenjuje što bi ti sljedeće mogao predložiti. Što više podataka Netflix ima, to su preporuke bolje. Strojno učenje ključni je pokretač stalnog napretka umjetne inteligencije u cjelini.

4. Neural Network

Neuronska mreža (Neural Network) računalni je sustav osmišljen po uzoru na ljudski mozak. Sastoji se od slojeva međusobno povezanih čvorova koji obrađuju informacije i prepoznaju obrasce, slično načinu na koji se neuroni u našem mozgu povezuju i komuniciraju. Zahvaljujući njoj AI prepoznaje složene obrasce, pa tako može shvatiti da mu pokazuješ sliku mačke jer ga je neuronska mreža naučila prepoznavati obilježja te životinje.

5. Hallucinations

AI griješi, a te se pogreške nazivaju halucinacijama (hallucinations). Kad ti chatbot samouvjereno iznese podatke koji su očito netočni ili potpuno izmišljeni, riječ je upravo o halucinaciji. AI sam po sebi ne zna jesu li informacije koje daje istinite, pa može iznijeti izmišljene statističke podatke i navesti nepostojeće izvore. Zato je dobro uvijek dvaput, pa i triput provjeriti ono što ti AI kaže, osobito kad je riječ o medicinskim, financijskim ili pravnim savjetima.

6. Prompt Engineering

Prompt engineering vrlo je lako shvatiti: riječ je o pisanju detaljnih uputa kojima pomažeš chatbotu da na tvoj zahtjev ponudi bolji rezultat. Prompt je naprosto ono što upisuješ u AI alat, a prompt engineering vještina je oblikovanja upita tako da alat točno shvati što želiš i to ti i pruži.

Primjerice, prelazak s jednostavnog prompta poput „daj mi ideje za večeru” na detaljniji, recimo „Daj mi [broj] ideja za večeru koje se pripremaju za manje od [vrijeme], koštaju manje od [cijena] po obroku i za koje su potrebne namirnice koje mogu kupiti u [naziv trgovine]”, pokazuje da bolje vladaš razgovorom s chatbotom.

7. Tokens

Vjerojatno si već primijetio da pretplate na AI alate ograničavaju broj tokena koje tvoj paket može potrošiti.

Tokeni su zapravo mali dijelovi teksta koje AI modeli obrađuju kad čitaju i stvaraju jezik. Chatbotovi rečenicu ne obrađuju nužno kao niz pojedinačnih riječi, nego tekst koji upišeš razlažu na tokene. Token može biti kratka riječ, dio dulje riječi, interpunkcijski znak, pa čak i točka. Zato će ChatGPT pitanje koje mu upišeš najprije razložiti na tokene, a tek ih onda obraditi i složiti odgovor.

Budući da neki AI modeli u jednom razgovoru mogu obraditi samo ograničenu količinu informacija, tokeni se navode u opisima pretplatničkih paketa kako bi znao koliko model može primiti prije nego što dosegne granicu.

Zaključak

Autorica navodi da prije samo godinu dana nije znala razliku između chatbota i AI agenta, pa je morala na brzinu svladati najvažnije pojmove koje bi trebao znati svaki korisnik. Nijedan početnik, naravno, neće preko noći postati stručnjak za ChatGPT, Gemini, Claude ili druge AI alate. No s vremenom ćeš uočiti njihove prednosti, a osnovni pojmovi o umjetnoj inteligenciji bit će ti negdje u glavi.