Kontrole sprječavanja pranja novca ostaju ključna briga, istaknuo je, naglasivši da je potrebno razumjeti i upravljati rizicima prije uvođenja novih propisa.
„Ne želimo stvoriti nešto uz veliku pompu, a onda doživjeti veliki krah”, rekao je Valainis. Vlada će uvesti rješenja tek kada bude „1.000% sigurna” da će biti transparentna i razumljiva, dodao je.
Prema ministeovim riječima, članovi Latvijskog blockchain udruženja (LBAA), koje za cilj ima pozicionirati zemlju kao važno Web3 središte u Europskoj uniji, sudjeluju u radnim skupinama i testiranjima.
Nije naveo pojedinačne komercijalne partnere, no među članovima LBAA-e nalaze se kripto burze poput Krakena i Backpack EU-a, fintech tvrtke poput Indema, Capitalije i Twina, pa čak i zrakoplovna kompanija airBaltic.
Valainis je također napomenuo da potencijalna ekonomska korist još nije kvantificirana, ali je istaknuo da se njegov argument za predložene promjene temelji na privlačenju međunarodnih tvrtki, ulaganja i poreznih prihoda.
Na popisu prioriteta nalazi se i tokenizacija latvijskih državnih obveznica, rekao je. Upitan koliko bi dugo trajala tokenizacija latvijskih obveznica i nekretnina nakon što propisi budu uspostavljeni, odgovorio je: „Volio bih reći da bi to moglo biti gotovo u prvoj polovici iduće godine. To je izvedivo.”
Državna riznica i ministarsko glasnogovorništvo nisu odgovorili na pitanja koja im je CoinDesk uputio u vezi s naporima na polju tokenizacije.
Izvor: CoinDesk








