Znanstvenici su utvrdili da intenzivni uzgoj pilića ubrzava širenje bakterije koja je najčešći uzročnik proljeva na svijetu.
Istraživanje je pokazalo dramatičan porast razmjene sojeva bakterije campylobacter između divljih ptica i pilića kako se uzgoj intenzivirao, stvarajući idealne uvjete za miješanje, širenje i stjecanje novih svojstava. Istodobno raste i otpornost na antimikrobna sredstva u sojevima koji cirkuliraju populacijom, što izaziva zabrinutost da će ozbiljne bolesti u ljudi biti sve teže liječiti.
„Kako je broj pilića eksplodirao, oni su sve više preuzimali sojeve od različitih divljih ptica i postali pravi kotao bakterijske evolucije”, rekao je prof. Sam Sheppard s Oxfordskog sveučilišta, glavni autor studije. „Mnoštvo sojeva se spaja i hibridizira. To nam nikako nije u interesu, jer upravo tako nastaju novi monstruozni sojevi poput Frankensteinova čudovišta.”
Campylobacter je najčešći bakterijski uzročnik proljeva u svijetu, a u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje uzrokuje više od tri puta više slučajeva gastroenteritisa nego sve ostale praćene bakterije prenesene hranom zajedno. Procjenjuje se da 60 do 80 posto zaraza bakterijom campylobacter potječe od sirovog pilećeg mesa.
„Kuhanje uništava patogene, ali i najmanji prskaj može dospjeti na listove salate, ruke ili nož”, upozorio je Sheppard.
Većina zaraženih ozdravit će bez liječenja, no ponekad su potrebni antibiotici, a infekcija povećava i rizik od sindroma iritabilnog crijeva. Sve veća otpornost na antimikrobna sredstva, do koje dolazi kada bakterije postanu otporne na lijekove namijenjene njihovom uništavanju, znači da neki antibiotici koji su se ranije koristili u liječenju infekcija bakterijom campylobacter više nisu učinkoviti.
Najnovije istraživanje upućuje na to da evoluciju ove infekcije pogoni dosad neviđen opseg proizvodnje pilećeg mesa.
Od 1960-ih godina broj pilića u svijetu porastao je sedam puta i danas iznosi oko 27 milijardi jedinki, što čini otprilike 70 posto ukupne biomase svih ptica na Zemlji. Intenzivnim uzgojem nastali su „superrastući” pilići koji dosežu odraslu veličinu i kolju se već oko petog tjedna života. Industrijalizacija uzgoja pilića donijela je pristupačne životinjske bjelančevine u velikim količinama, ali sa sobom nosi i nove zdravstvene rizike.
Najnovija studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, analizirala je gotovo 2.800 bakterijskih genoma prikupljenih od pilića i divljih ptica u 30 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Kinu, u razdoblju od 1979. do 2024. godine.
Na temelju tog skupa podataka znanstvenici su rekonstruirali evolucijska stabla raznolikih sojeva, uključujući stopu njihove razmjene između domaćina. Prije pripitomljavanje kokoši prije 5.000 godina, sojevi bakterije campylobacter bili su usko vezani uz pojedine vrste ptica, s malo međusobnog prenošenja zaraze. No kako je broj pilića rastao, slika se promijenila – procjenjuje se da je od 1900. godine do danas broj prijelaza sojeva između pilića i divljih ptica porastao stotinu puta u usporedbi s razdobljem prije pripitomljavanje, a taj trend čini se da se u posljednjim desetljećima samo ubrzava.
„Problem je u razmjeru”, rekao je Sheppard. „Ovakvim drastičnim mijenjanjem svjetskih ekosustava potičemo evoluciju patogena unutar tih ptica. To je za nas ogroman rizik. Ne možemo nastaviti proizvoditi piliće u ovakvim količinama.”
Istraživači su u bakteriji campylobacter identificirali i genetske promjene povezane s prilagodbom na uvjete uzgoja pilića. Među njima su geni odgovorni za otpornost na antimikrobna sredstva, koji bakterijama pomažu da prežive i napreduju u modernim sustavima peradarske proizvodnje, gdje se antibiotici rutinski daju kako bi se potaknuo brzi rast ili suzbile bolesti u prenapučenim nastambama.
Maya Pardo, pravna koordinatorica organizacije Communities Against Factory Farming (CAFF), izjavila je: „Intenzivni uzgoj pilića u Ujedinjenom Kraljevstvu izmakao je kontroli, a stoterostruki porast kretanja bakterije campylobacter samo je najnovija u dugom nizu razornih posljedica. Dok zajednice očajnički traže zabranu novih tvorničkih farmi, vlada apsurdno razmatra popuštanje planskih propisa kako bi se izgradilo još više tih bolešću zagađenih industrijskih postrojenja.”
Izvor: The Guardian
Povezani članci
Australijina tranzicija na obnovljive izvore energije je u punom tijeku – ali ispunjavanje cilja za 2030. bit će ‘iznimno izazovno’20.9.2026.
Nezaustavljivi uspon Leapmotora — Augustovo izvješće o prodaji električnih vozila u Kini (45% udio BEV-a)20.9.2026.
Poboljšana kvaliteta zraka povezana s boljim mentalnim razvojem male djece, pokazuje studija19.9.2026.
Dan kada je moj Swifty umro… i morao sam prijeći na električni MG4 EV Urban19.9.2026.
