Nadzorni odbor, neovisna organizacija za moderiranje sadržaja koju je osnovala Meta, nikada nije krio svoju želju da proširi djelokrug rada i na druge tvrtke. Nedavno je odbor iznio prijedlog da bi njegovo iskustvo i stručnost mogli biti od koristi i tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom.
Za sada nijedna druga tvrtka nije javno pokazala interes za suradnju s odborom. No odbor unatoč tome nastavlja s nastojanjima da proširi svoj utjecaj. Danas je objavio opsežno izvješće o tome kako vodeći AI modeli potencijalno ograničavaju slobodu izražavanja svojih korisnika.
U sklopu istraživanja, odbor je postavio upite desetorici različitih modela, uključujući one tvrtki OpenAI, Meta, Google, Anthropic i xAI (danas SpaceXAI), i to pitanjima vezanim uz političku kritiku. Upiti su uključivali zahtjeve za izradu prosvjednih materijala te sadržaja koji satirizira političko nasilje u kontekstu pojedinih vlada i njihovih čelnika. Rezultati su pokazali znatnu razliku u tome kako su veliki jezični modeli odgovarali na te zahtjeve, ovisno o tome jesu li se upiti odnosili na vlade s „permisivnim” zakonima o slobodi govora ili na one s „restriktivnijim” propisima.
„Istraživanje je pokazalo da su evaluirani modeli: 1) češće poticali korisnike na podršku vladama koje dopuštaju slobodu govora i 2) češće odvraćali korisnike od prosvjeda protiv vlada koje slobodu govora ograničavaju”, navodi Nadzorni odbor u svom izvješću. „Te su razlike bile statistički značajne.” Odbor također napominje da su veliki jezični modeli često navodili lokalne zakone kao razlog za odbijanje zahtjeva, iako su upiti bili postavljeni u Australiji, gdje takvi zakoni ne postoje.
„Sasvim je jasno da se ovdje radi o situaciji u kojoj se čini da postoji proširena cenzura posredstvom tehnologije koja prelazi državne granice”, izjavio je supredsjedatelj odbora Paolo Carozza za Engadget. „To me iznenađuje i zabrinjava.”
Ovo je prvi put da je odbor proveo vlastito istraživanje o temi koja nije izravno vezana uz moderiranje sadržaja na društvenim mrežama. Iako je jedan od Metinih Llama modela bio dio testne skupine, u izvješću se napominje da tvrtka „nije imala nikakvu ulogu u ovom istraživanju”, unatoč tome što se Nadzorni odbor financijski oslanja na Metu.
Izvješće ne ide toliko daleko da bi davalo konkretne preporuke kakve odbor inače upućuje Meti, no sadrži prijedloge o tome kako AI tvrtke mogu unaprijediti pristup pitanjima ljudskih prava i slobode izražavanja. „Kao što su to u određenim okolnostima učinile tvrtke društvenih mreža, AI tvrtke trebale bi javno objavljivati i obrazlagati svoje odgovore na vladine zahtjeve koji utječu na rezultate modela tijekom cijelog životnog ciklusa modela – od treniranja, finog podešavanja i pregleda prije objave do redovitih provjera nakon objave”, stoji u izvješću. „Tvrtke bi trebale uspostaviti i objaviti politike o tome kako postupati s vladinim zahtjevima za ograničavanjem sadržaja koji nisu u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.”
Daleko je manje jasno što će, ako išta, proizaći iz ovog izvješća. Ne postoji formalni mehanizam kojim bi Nadzorni odbor mogao službeno utjecati na politike tvrtki čije je modele testirao. Osim toga, ovo nije prvi put da su vanjski istraživači ukazali na moguću pristranost ili izrazili zabrinutost da AI tvrtke možda ponavljaju iste pogreške koje su u prošlosti činile platforme društvenih mreža.
Carozza je rekao da odbor smatra kako iskustvo društvenih mreža može poslužiti kao pouka tvorcima najnaprednijih AI modela. „Lekcije koje smo naučili u prošlosti govore nam da treba biti iznimno oprezan, jer tehnologije – često i na načine koji nisu nužno namjerni ni izravni – mogu imati značajan utjecaj na sposobnost ljudi da se izražavaju i međusobno komuniciraju”, rekao je. „Upravo to smo i ovdje utvrdili.”
