Promjene u Zemljinoj klimi mogu se mjeriti satelitima i senzorima u oceanima, no prosječnom čovjeku teško je predočiti što te brojke zapravo znače — pa ih je lako zanemariti. Šumski požari, s druge strane, izvrsno privlače pozornost. Evo vizuala koji je izradio Greenpeace, s porukom koja ne ostavlja mjesta dvojbi:
Unatoč svemu što se vidi golim okom, mnogi naizgled razumni ljudi odbijaju prihvatiti stvarnost. Lloyd Alter, torontski klimatski aktivist i neumorni zagovornik borbe protiv klimatskih promjena, napisao je 3. kolovoza u svojoj kolumni “Carbon Upfront” na Substacku da je nakon nedavne objave o kanadskim šumskim požarima na društvenim mrežama polovica komentara odbacivala tu poruku na jedan od tri načina:
- Požari nisu ništa neobično — nema tu ništa za vidjeti, idite dalje!
- Požare je podmetnula vlada kako bi ljude uplašila klimatskim promjenama i tako im “oduzela automobile i slobodu.”
- El Niño nema nikakve veze s klimatskim promjenama, koje ionako ne postoje.
Osobno sam od prijatelja iz Kanade čuo da su požare podmetnuli domorodački narodi — premda nitko nije objasnio zašto bi to učinili. Čini se da je naša sposobnost samozavaravanja doista neograničena.
Prema najnovijim spoznajama, klimatske promjene utječu na šumske požare na dva načina. Kako navodi Bloomberg, znanstvenici upozoravaju da su promjene u vremenskim obrascima poremetile “uobičajene” cikluse kiše i topline. Topliji zrak zadržava više vlage, što dovodi do obilnijih oborina. Kiša pak potiče bujan rast podšumlja. No zatim nastupi neobično suho razdoblje, to podšumlje se osuši i postaje ono što vatrogasci nazivaju akcelerantom. Ako vam to podsjeća na podmetača požara koji polije benzinom sve uokolo prije nego što zapali šibicu — dobro ste shvatili!
Što kažu znanstvenici
Prema podacima Nacionalnog centra za atmosferske znanosti (NCAS) iz Ujedinjenog Kraljevstva:
Šumski požari prirodni su dio mnogih ekosustava, no klimatske promjene uzrokovane ljudskom djelatnošću — ponajprije izgaranjem fosilnih goriva — povećavaju vjerojatnost pojave velikih i razornih požara. Više temperature, promijenjeni obrasci oborina i sve češći toplinski valovi isušuju vegetaciju i tlo, čineći krajolike podložnijima gorenju.
Odnos između šumskih požara i klimatskih promjena složen je i dvosmjeran. Klimatske promjene povećavaju rizik od požara, ali i sami požari pridonose klimatskim promjenama ispuštanjem stakleničkih plinova i drugih onečišćivača u atmosferu te izazivanjem promjena u vegetaciji. Time nastaje povratna petlja u kojoj topliji uvjeti povećavaju vjerojatnost požara, a požari zauzvrat pridonose daljnjem zagrijavanju.
Šume, tresišta i drugi ekosustavi bogati ugljikom pohranjuju goleme količine ugljika u vegetaciji i tlu. Kad ti ekosustavi izgore, dio pohranjenog ugljika oslobađa se u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida i metana, čime se pridonosi klimatskim promjenama.
Šumski požari nasuprot požarima trave
Klimatski učinak šumskih požara uglavnom je posljedica požara u šumama, jer šume sadržavaju iznimno velike zalihe ugljika. Kako globalne temperature rastu i obrasci oborina se mijenjaju, šumski požari postaju sve češći i rašireniji, a time raste i količina ugljika koja se ispušta u atmosferu.
Ukupna površina koja godišnje izgori zapravo je najvećim dijelom posljedica požara trave, a ta površina iz godine u godinu opada zbog promjena u korištenju zemljišta u Africi. Požari trave ispuštaju značajne količine ugljika u atmosferu, no veći dio ugljika pohranjen je pod zemljom — u korijenima i tlu — i ostaje siguran. Kad požar prođe, uglavnom izgori nadzemna vegetacija.
U zdravim ekosustavima velik dio tog ugljika može se postupno ponovo apsorbirati kako vegetacija odraste nakon požara ili u sljedećoj vegetacijskoj sezoni. To je dio prirodnog ciklusa oporavka od požara. Međutim, tamo gdje požari postaju učestaliji, intenzivniji ili ih prate promjene u korištenju zemljišta, oporavak može biti spor ili nepotpun. U takvim slučajevima ugljik koji je bio pohranjen u tlu može ostati u atmosferi desetljećima ili dulje, pridonoseći klimatskim promjenama.
Crni ugljik
Šumski požari ispuštaju i velike količine čestica aerosola. Jedna od najvažnijih je crni ugljik. Crni ugljik apsorbira sunčevu svjetlost i može uzrokovati kratkotrajno zagrijavanje atmosfere. Kad se taloži na snijegu i ledu, tamni površinu, zbog čega ona apsorbira više sunčevog zračenja i brže se topi.
Emisije iz šumskih požara mogu utjecati na područja daleko od mjesta nastanka požara. Primjerice, požari u istočnom Sibiru pridonijeli su povišenim razinama crnog ugljika u Arktiku, a dim požara u Amazoni doveden je u vezu sa smanjenjem albeda i ubrzanim topljenjem ledenjaka u Južnoj Americi. Ti primjeri pokazuju kako emisije šumskih požara mogu utjecati na klimatske procese na regionalnoj i globalnoj razini.
Učinci šumskih požara ne svode se samo na emisije stakleničkih plinova. Čestice dima međudjeluju sa sunčevom svjetlošću i oblacima, utječući na kemiju atmosfere i vremenske obrasce. Kvantificiranje učinaka šumskih požara na klimu ostaje izazovno jer se količina i sastav emisija znatno razlikuju ovisno o vrsti vegetacije koja gori, stanju goriva, ponašanju požara i vremenskim uvjetima.
Uloga istraživanja
Kako šumski požari postaju sve češći i razorniji u uvjetima globalnog zagrijavanja, razumijevanje njihovih dugoročnih učinaka postaje sve važnije. Znanstvenici rade na poboljšanju procjena emisija šumskih požara, proučavaju kako dim šumskih požara međudjeluje s atmosferom te procjenjuju kako promijenjeni požarni režimi mogu utjecati na buduću klimu.
Razumijevanje tih međusobno povezanih procesa ključno je za oblikovanje mjera ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe i upravljanja okolišnim rizicima. Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati požarima sklona područja diljem svijeta, pristupi utemeljeni na dokazima bit će presudni za smanjenje rizika i izgradnju otpornosti na buduće požarne događaje.
Ostali onečišćivači
U zasebnom izvješću NCAS navodi: „Šumski požari mogu ugroziti živote i nanijeti veliku štetu ekosustavima, imovini i egzistenciji ljudi. Imaju i značajan utjecaj na kvalitetu zraka. Dim šumskih požara sadrži mješavinu opasnih onečišćivača zraka, uključujući fine čestice, dušikove okside te hlapljive i polu-hlapljive organske spojeve.
„Izravno su izloženi tim onečišćivačima stanovnici koji žive u blizini požara, kao i vatrogasci i drugi interventni djelatnici. No učinci se mogu proširiti daleko izvan neposrednog područja, jer dim i onečišćivači mogu se vjetrom prenositi kroz čitave regije, pogađajući ljude na velikim udaljenostima.
„Osim utjecaja na zdravlje i okoliš, šumski požari mogu utjecati i na klimu na regionalnoj pa čak i globalnoj razini. Požari u atmosferu ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida, organskog i crnog ugljika te prekursora ozona, čime pridonose klimatskim promjenama i utječu na kemiju atmosfere.”
Dakle, klimatske promjene ne samo da čine šumske požare vjerojatnijima — ti isti požari čine zrak sve otrovnijim za ljude i sve ostale životinje koje dišu plućima. Dvostruki udarac s globalnim posljedicama. Janis Joplin nas je naučila da je „sloboda samo druga riječ za to da nemaš što izgubiti.” Suočavanje s klimatskim promjenama nije pitanje oduzimanja slobode — radi se o tome da ljudi ostanu živi, a to je, ako dobro razmislite, najtemeljnija sloboda od svih.
Izvor: CleanTechnica
Povezani članci
Jackery dodaje mogućnosti i proširivost novoj prijenosnoj bateriji HomePower 1000 Plus v21.9.2026.
Trumpova administracija navodno nastoji predati dio zemljišta Yosemitea privatnom investitoru – izvješće31.8.2026.
Hyundai se kladi na električna vozila s produženim dosegom30.8.2026.
Klimatska obveza Guardiana 202629.8.2026.
