Umit – što na kazahškom znači nada – puštena je 31. srpnja u prirodni rezervat na rubu jezera Balhaš, nakon više od desetljeća pažljivog planiranja usmjerenog na povratak kaspijskog tigra u taj kraj. Tim činom Kazahstan je postao prva zemlja koja je obnovila populaciju tigra na svom teritoriju nakon što se smatralo da je ta vrsta ondje izumrla – posljednje pouzdano opažanje zabilježeno je prije više od 70 godina.
Umit je ženka tigra ulovljena u divljini i dovedena s ruskog Dalekog istoka. U nadolazećim godinama pridružit će joj se još velikih mačaka, a cilj je uspostaviti samoodrživu populaciju od oko 50 jedinki. Mužjak dovezen iz Rusije još je uvijek pod nadzorom stručnjaka i bit će pušten na slobodu kada se procijeni da je spreman za samostalan život. Dva mlada tigra također se odgajaju u rezervatu, u posebnim ogradama i uz što manji kontakt s ljudima; očekuje se da će iduće godine biti pušteni u močvare, gdje će loviti divlje svinje, jelene i kulane – vrstu divljih magaraca.
„Danas smo svjedoci uistinu povijesnog događaja”, izjavio je kazahstanski ministar okoliša Yerlan Nysanbayev nakon puštanja tigrice. „Pred nama je još mnogo posla – praćenje tigrova i izgradnja stabilne populacije – ali danas je napravljen prvi i vrlo važan korak.”
Kaspijski tigar proglašen je izumrlim 1970-ih godina, nakon desetljeća intenzivnog lova zbog krzna, uništavanja staništa i sustavnog istrebljivanja. Nekad je nastanjivao područje od istočne Turske do sjeverozapadne Kine, uključujući Armeniju, Azerbajdžan, Iran i velik dio srednje Azije – uglavnom planinske šume te rubove jezera i rijeka, posebice tugajske šume koje su u velikoj mjeri iskrčene zbog poljoprivrede.
Vrsta je službeno proglašena izumrlom 2003. godine, no već šest godina kasnije znanstveni je proboj postavio temelje za nedavno puštanje tigrice. Analiza DNK otkrila je da su kaspijski tigar i amurski tigar koji živi u istočnom Sibiru gotovo genetski identični te da su se njihove populacije vjerojatno miješale sve do početka 20. stoljeća, kada su ih lovci međusobno odvojili. Ono što je postalo poznato kao kaspijski tigar proširilo se prema zapadu iz Sibira, a od amurskog tigra razlikuje se samo jednim slovom genetskog koda.
„U svakom smislu, ovo je povratak kaspijskog tigra – samo što su ovaj put doletjeli umjesto da su hodali”, rekao je Dale Miquelle, ugledni stručnjak za sibirske tigrove i voditelj programa Wildlife Conservation Societyja za Rusiju. „Ideja o povratku podvrste tigra koja je nestala iznimno je uzbudljiva. Bliže od ovoga tom procesu nećemo doći.”
Danas bi kaspijskom tigru bilo praktički nemoguće ponovo zauzeti nekadašnji areal. Studija izvedivosti iz 2017. godine identificirala je samo dva mjesta u regiji s dovoljno pogodnih staništa za obnovu populacije – oba u Kazahstanu. Najperspektivnijim se pokazalo područje Ile-Balhaš, gdje je Umit i puštena, a kazahstanska ga je vlada 2018. proglasila prirodnim rezervatom.
Iako je ovogodišnje puštanje tigrice prvi primjer prekograničnog premještanja tigra, u ruskom Dalekom istoku već je provedeno nekoliko uspješnih reintrodukcija u sklopu napora za obnovu areala amurskog tigra. Jedan od projekata uključivao je spašavanje osiročenih mladunaca čije su majke ubili lovci u Sibiru, a zatim njihovo puštanje u nekadašnja staništa kada bi dovoljno ojačali. Projekt, na kojemu je radio i Miquelle, bio je izniman uspjeh – ponajviše zahvaljujući tome što mladi tigrovi nisu imali gotovo nikakav kontakt s ljudima.
„Stopa preživljavanja nakon puštanja bila je blizu 100 posto. Te se životinje nevjerojatno brzo prilagođavaju. Jedna mlada ženka ubila je himalajskog crnog medvjeda unutar 24 sata od puštanja, a ostali su vrlo brzo naučili loviti samostalno u divljini”, kaže Miquelle.
No nije sve dobro. Divlji tigrovi preživjeli su katastrofalno stoljeće – njihov se broj smanjio s oko 100.000 na početku 20. stoljeća na svega oko 5.500 danas. U mnogim dijelovima Azije populacije i dalje opadaju, a suočavaju se i s novim prijetnjama poput klimatskih promjena i bolesti. Posljednjih godina afrička svinjska kuga u Rusiji je desetkovala populacije divljih svinja, omiljenog plijena tigrova, što je mnoge tigrove natjeralo da napadaju ljudska naselja. Miquelle naglašava da je osiguravanje dovoljne količine hrane ključno za preživljavanje kaspijskih tigrova koji se vraćaju.
„Vrlo sam optimističan da ovo može uspjeti. U Rusiji je niz premještanja rezultirao ponovnim naseljavanjem tigrova u njihova staništa. Postoji dakle model koji pokazuje da to može funkcionirati – pod uvjetom da postoje odgovarajuća staništa i dovoljan broj plijena”, zaključuje Miquelle.
Više tekstova o dobu izumiranja potražite ovdje, a pratite novinare koji pišu o bioraznolikosti – Rebeccu Ratcliffe, Phoebe Weston i Patricka Greenfielda – u aplikaciji Guardiana za još više sadržaja o prirodi.
Izvor: The Guardian
Povezani članci
Toplinski valovi pokazuju da Velika Britanija mora više učiniti na promicanju biciklizma i hodanja, kažu aktivisti26.8.2026.
Što Tesla “Full Self Driving” V14 još uvijek ne može učiniti26.8.2026.
ACMobility postavlja punjače koji podržavaju javni prijevoz11.8.2026.
Jean se nadala da ptičja gripa neće doći u Australiju. Zatim je stigla – i ona je vidjela čigru koja se ‘tresla i ljuljala’10.8.2026.
