Ne morate vjerovati u boga da biste dobili vjersko izuzeće od korištenja umjetne inteligencije na poslu

Papa Leon XIV proglasio je umjetnu inteligenciju prijetnjom ljudskom dostojanstvu, no zabrinutost oko toga kako se UI uklapa u nečiji svjetonazor nije rezervirana samo za vjernike. David Durman, humanist koji ne vjeruje u boga, nedavno je uspio ishoditi vjersku iznimku koja ga oslobađa korištenja umjetne inteligencije na poslu.

„Humanizam je skup uvjerenja o ljudskom iskustvu i o tome kako ljudi stupaju u odnos sa svijetom”, rekao je Durman, administrator na Sveučilištu Kentucky, za TechCrunch. U središtu tog svjetonazora nalazi se „dobrobit i napredak čovjeka, kako pojedinca tako i zajednice […], a od svake se osobe traži da nastoji unaprijediti i vlastiti život i živote onih oko sebe.”

Prateći kako umjetna inteligencija sve više prodire u svakodnevni život, Durman se obratio Američkom humanističkom udruženju (AHA) — neprofitnoj organizaciji koja promiče sekularni humanizam — kako bi istražio može li pravno zaštititi svoje pravo da ne koristi UI na radnom mjestu. Uvjeren je da mu ta tehnologija proturječi temeljnim uvjerenjima.

„Moralni akteri za sebe i za druge postajemo aktivnom primjenom vlastitog uma, a ako to umanjujemo oslanjanjem na UI, nužno ćemo izgubiti dio te sposobnosti”, rekao je, promišljajući o tome kako pretjerano oslanjanje na UI može narušiti kritičko mišljenje.

U priopćenju koje je AHA objavio početkom ovog tjedna, Durman je napisao: „UI ometa ljude u zarađivanju za život, njezini ekološki troškovi katastrofalni su za čovječanstvo i naš planet, a potiskivanje i krađa ljudske kreativnosti ugrožavaju one elemente kulture — poput umjetnosti i književnosti — koji čine temelj zdravog društva.”

Humanizam nije antireligiozan, ali privlači ljude koji su skeptični prema bogu ili nadnaravnim silama, a ipak traže znanstveni i moralni okvir na koji se mogu osloniti.

„Zabrinutost zbog UI i ljudskog dostojanstva prisutna je u različitim vjerama i tradicijama — od katoličkog nauka do unitarnog univerzalizma i humanizma. Želimo da humanisti i nevjernici znaju da i oni spadaju u te kategorije i da su na radnom mjestu zaštićeni zakonom”, rekla je Alexandria Huiskens, pravna savjetnica AHA-e, za TechCrunch.

Durman je prvi humanist koji je uspio ishoditi prilagodbu radnog mjesta koja mu omogućuje da ne koristi UI, i jedan od prvih koji je javno progovorio o tome kako je do te zaštite došao. Na taj ga je korak potaknuo slučaj Erin Maus, unitarne univerzalistkinje i softverske inženjerke, kojoj je uspjelo isto.

„Meni je ovo bilo osobno — pitanje mene i mojih uvjerenja”, rekao je Durman. „Nikome ne namećem kako da misli ili osjeća… No nadam se da će ovo ohrabriti ljude sa sličnim brigama da ih iznesu — ne nužno putem vjerske iznimke, nego na način koji im se čini najprimjerenijim.”

Glasnogovornik Sveučilišta Kentucky Jay Blanton rekao je za TechCrunch da ustanova svaki zahtjev za vjersku prilagodbu razmatra pojedinačno, uzimajući u obzir radne obveze zaposlenika i okolnosti konkretnog slučaja.

„U ovom slučaju sveučilište je zaključilo da se prilagodba može odobriti, a da zaposlenik i dalje može obavljati ključne zadatke svog radnog mjesta”, naveo je Blanton u izjavi. „Kako se tehnologija i radne obveze budu mijenjale, prilagodbe će se po potrebi preispitivati kako bi ostale razumne i provedive.”

Situacija Erin Maus posebno je neobična jer je danas rijetko koji softverski inženjer koji piše kod bez ikakve pomoći UI. Durman pak radi kao administrator i pomaže istraživačima pri prijavi za grantove, pa do sada nije bio obvezan koristiti UI na poslu. Kao i mnogi drugi zaposlenici u različitim sektorima, i on je od kolega i nadređenih čuo preporuke da isproba te alate, pa je odlučio osigurati svoju iznimku sada — za slučaj da preporuka jednog dana postane obveza.

„Nadam se da će oni koji imaju slične osjećaje biti ohrabreni potražiti nekakvo rješenje”, rekao je Durman.