Koje su različite vrste digitalnih novčanika?

Fizički novčanici još uvijek nisu stvar prošlosti, no digitalni novčanici mnogima su već sada znatno olakšali život. Razlike između pojedinih vrsta digitalnih novčanika ipak su nešto složenije nego što bi se na prvi pogled moglo činiti.

Neki su namijenjeni isključivo određenim trgovcima i služe za upravljanje potrošnjom unutar jednog ekosustava, dok rješenja poput Apple Walleta ili PayPala nude daleko veću fleksibilnost i slobodu.

Četiri su osnovne vrste koje vrijedi poznavati: zatvoreni, poluotvoreni, otvoreni i kripto novčanici. Svaki od njih ima svoju svrhu i može ubrzati plaćanje kod kompatibilnih trgovaca, a u nekim slučajevima i isprazniti džepove brže nego što biste željeli. Bez obzira na to, uvijek provjerite je li uređaj napunjen prije nego što krenete u kupovinu bez kartice ili gotovine.

Digitalni novčanici imaju svojih prednosti i mana, no u pravilu su iznimno praktični – ovisno o tome što kupujete i gdje.

Redoviti posjetitelji Starbucksa vjerojatno su već upoznati s konceptom zatvorenih novčanika, možda i ne znajući kako se to zove.

Zatvoreni digitalni novčanici u vlasništvu su određene tvrtke ili trgovca i omogućuju pohranivanje sredstava koja se mogu trošiti isključivo kod tog brenda. Osim Starbucksa, tu spadaju i Uber Cash, Amazon Pay, Walmart Pay te Target Wallet – svi drže vaš novac unutar jednog sustava, spreman za sljedeću kupovinu kod tog trgovca.

Poluotvoreni novčanici daleko su rašireniji izvan SAD-a. Oni zauzimaju srednji položaj: korisnici ih mogu koristiti u čitavom nizu unaprijed odobrenih trgovina, internetskih prodavaonica, dostavljačkih i prijevozničkih servisa i slično. Primjeri uključuju indijski Paytm, filipinski GCash te GrabPay, dostupan u nizu zemalja jugoistočne Azije poput Malezije i Tajlanda.

Otvoreni novčanici u biti su digitalna inačica fizičkog novčanika – bez gotovine, ali s gotovo svim ostalim. Ovisno o uređaju i zemlji, mogu sadržavati i različite oblike osobnih dokumenata, poput vozačke dozvole ili putovnice.

Korisnici pametnih telefona dobro poznaju Apple Wallet ili Samsung Wallet, a slične mogućnosti nude i Google, PayPal pa čak i Venmo. Sve kartice pohranite na jednom mjestu, plaćajte online, prislonite mobitel na terminal u trgovini ili pošaljite novac prijatelju. Pristup je najčešće zaštićen biometrijskom provjerom – prepoznavanjem lica ili otiskom prsta – što potencijalnim lopovima znatno otežava zlouporabu ukradenog uređaja.

Na sasvim drugom kraju spektra nalaze se novčanici za kriptovalute, koji funkcioniraju po zasebnoj logici. Svaki trgovac trebao bi poznavati dvije osnovne vrste: vrući (hot) i hladni (cold) novčanik. Blockchain mreže vode evidenciju o tome gdje se vaš Bitcoin ili Ethereum nalaze, no upravo ove dvije vrste novčanika određuju kako pohranjujete i pristupate ključevima koji otključavaju ta sredstva.

Vrući novčanici dostupni su putem mobitela ili računala i omogućuju razmjenu, trgovanje i prijenos kriptovaluta. Budući da su stalno spojeni na internet, za neke su korisnici blagoslov, a za druge prokletstvo. Transakcije su trenutačne i besprijekorno glatke, ali upravo ta internetska povezanost čini ih daleko ranjivijima na hakerske napade.

Onima kojima je sigurnost na prvom mjestu, rješenje su hladni novčanici. Oni ne zahtijevaju internetsku vezu i mogu se koristiti putem USB uređaja ili pametne kartice. Svi privatni ključevi ostaju izvan mreže, što znatno povećava sigurnost – no pristup im je moguć tek kada ih povežete s uređajem koji je spojen na internet.

Ukratko: vrući novčanici idealni su kada su brzina i jednostavnost transakcija prioritet, dok su hladni novčanici bolji izbor za dugoročnu zaštitu kriptovaluta – uz određenu žrtvu u vidu trenutačne dostupnosti.