Danas završava Guardianeva godišnja kampanja podrške klimatskom novinarstvu. Svake godine, u sklopu te kampanje, podsjećamo čitatelje na ulogu Guardiana u praćenju prijetnji našem planetu i na važnost neovisnog novinarstva u iznošenju te priče. Naša klimatska obveza podsjetnik je na ekološke vrijednosti koje stavljamo u središte svog izvještavanja i rada naše organizacije.
Od objave naše klimatske obveze za 2025., svijet je doživio ekstremne razine vrućine, ali i ekstremne oblike poricanja i izbjegavanja odgovornosti pred klimatskom krizom. Ipak, diljem svijeta svjedočimo i nadahnjujućim naporima da joj se stane na kraj.
Ovaj pregled pokazuje kako je Guardian ostao dosljedan u razotkrivanju onih koji pokušavaju blokirati ili preokrenuti prijelaz na svijet čiste energije, ali i u isticanju napora onih koji hrabro suočavaju s najvećim izazovom našeg vremena.
1. Nastavit ćemo s dugogodišnjom tradicijom snažnog, neovisnog ekološkog novinarstva
Guardianeva predanost klimatskom novinarstvu koje postavlja dnevni red postala je ove godine još važnija, jer su drugi mediji smanjili vlastito praćenje klimatskih tema. Dok vijestima i dalje dominiraju sukobi, podjele i zlouporabe autokrata, mi smo se uporno trudili da zdravlje planeta ostane visoko na javnoj agendi.
Ukazali smo na to kako je klimatska kriza suprotstavila interese milijardera dobrobiti milijardi običnih ljudi. Naši novinari, primjerice, opširno su izvještavali o ekološkim posljedicama revolucije umjetne inteligencije, otkrivajući kako utrka u izgradnji golemih podatkovnih centara podiže emisije ugljika velikih tehnoloških tvrtki – kao i to kako su američki tehnološki divovi lobbirali u EU-u da bi prikrili ekološki trag svojih podatkovnih centara.
Guardian je također istražio kako je naftna kriza izazvana ratom s Iranom pomogla koaliciji poslovnih interesa, desničarskih populista i medija da pojačaju napade na ciljeve neto nulte emisije. Otkrili smo da su velike naftne kompanije zaradile 93 milijarde funti dobiti u samo tri mjeseca od početka sukoba.
Kako je klimatska kriza sve više postajala dijelom kulturnih ratova, suprotstavljali smo se opasnoj i raširenom dezinformiranju – od mitova o cijeni čiste energije do njezina utjecaja na radna mjesta i gospodarstvo. Istaknuli smo i kako prijelaz na zelenu energiju može učiniti zemlje otpornijima.
Neovisnost Guardiana od korporativnih interesa omogućila nam je da govorimo istinito i jasno, dok su izjave klimatskih skeptika postajale sve izvrdanije. Dok je sjeverna hemisfera ovo ljeto gorjela pod najtežim i najrasprostranjenijim toplinskim valom u povijesti, neki od onih koji su dugo poricali krizu predlagali su da prihvatimo razaranje. Guardianovi novinari izvještavali su o tome kako Donald Trump, najmoćniji klimatski poricatelj na svijetu, nastavlja kršiti međunarodne klimatske obveze SAD-a i podrivati savezne klimatske propise. Istražili smo i kako američki predsjednik troši novac poreznih obveznika na svoju borbu protiv čiste energije i promicanje ugljena.
Čak i kad se čini da su klimatski kulturni ratovi, dezinformacije i otrovni diskurs potisnuli stvarnu borbu protiv klimatske krize, naši novinari i dalje osvjetljavaju izniman napredak koji se postiže u pojedinim dijelovima svijeta i mogućnost pozitivnih promjena. Pisali smo, primjerice, o zemljama poput Španjolske koje su prihvatile obnovljive izvore energije i ostvaruju niže
Izvor: The Guardian
Povezani članci
Europsko izvješće o prodaji električnih vozila: BEV-ovi dosežu 26% tržišnog udjela!29.8.2026.
Kako se britanske željeznice bore s vrućinom – i mogu li se popraviti?28.8.2026.
Kako cijene dizela rastu, Trumpova administracija nastoji učiniti punjenje gorivom velikih kamiona još skupljim28.8.2026.
Vremenski pregled: kako zaštititi naše željeznice u sve toplijim ljetima28.8.2026.
